Uoči sutrašnjeg predstavljanja izvještaja o napretku zemalja kandidata, u Austriji blago raste podrška prijamu zemalja Zapadnog Balkana u EU, dok istovremeno postoji jasno odbijanje članstva Turske.

“Europska komisija sutra predstavlja godišnji izvještaj o zemljama Zapadnog Bakana i Turske. Od pristupanja Hrvatske EU prije pet godina tema proširenja za Austrijance je pala u drugi plan. Podrška pojedinim kandidatima na Zapadnom Balkanu, i pored blagog poboljšanja, i dalje je na niskoj razini, ali je interesantno da opada odbijanje”, ukazuje Paul Schmidt, glavni tajnik Austrijskog društva za europsku politiku (OeGfE).

On je, povodom ispitivanja koje je sproveo OeGfE, rekao da postoji jedinstven stav po pitanju potencijalnih kandidata sa Balkana, izuzev Turske, čije članstvo u EU nailazi na veliko odbijanje, prenosi Tanjug.

Pristupanje Bosne i Hercegovine EU podržava 31 posto Austrijanaca, a istovremeno 36 posto odbija članstvo naše zemlje, dok je 24 posto reklo da im je potpno svejedno hoće li naša postati članica Unije ili ne.

U slučaju Srbije 29 posto podržava članstvo, dok 45 posto odbija pristupanje, a 15 posto je ravnodušno po pitanju prijama u Uniju.

Slično je i po pitanju Crne Gore, pošto 27 posto Austrijanaca podržava članstvo, 39 posto ga odbija, a 24 posto kaže da im je svejedno.

Ista podrška članstvu Albanije i Kosova

Kada je riječ o Makedoniji 26 posto podržava članstvo, 41 posto ga odbija i 25 posto je ravnodušno.

Interesantno je da, kada je riječ o mogućem članstvu Albanije i Kosova, Austrijanci imaju isti stav, po 23 posto podržava članstvo, 46 posto je protiv, a 22 posto kaže da im je svejedno.

Na drugoj strani, kada se radi o Turskoj, samo devet posto podržalo bi članstvo te zemlje u EU, dok 76 posto odbija pristupanje Ankare Uniji, a 13 posto kaže da im je svejedno.

Poređenje rezultata istraživanja u posljednjih osam godina pokazuje da raste podrška kandidatima sa Zapadnog Balkana, dok se posljednjih godina pojačao otpor prijamu Turske u EU.

“Predsjednik EK jean Claude Juncker rekao je da Srbija i Crna Gora mogu računati, u najboljem slučaju, s prijemom u EU 2025. godine. Te dvije zemlje do tada moraju poduzeti masivne napore, ako žele na neki način dostići taj datum. To se tiče prije svega oblasti osnovnih prava, vladavine prava, jačanja konkurentnosti. Za sve kandidate uz to važi da bilateralne sporove moraju rješavati prije potencijalnog članstva u EU, kako se konflikti ne bi uvozili u Uniju”, objasnio je Schmidt.

Turska bez perspektive

On je kazao da, što se Turske tiče, trebaju ostati otvoreni kanali za razgovore, ali pristupanje Turske EU trenutno nema realnu perspektivu.

Inače, jedna četvrtina, to jest 23 posto Austrijanaca, želi da njihova zemlja bude “motor za prijam” zemalja Zapadnog Balkana, dok 58 posto smatra da to nije potrebno.

“Austrija već dugo podržava približavanje zemalja Zapadnog Balkana EU. Činjenica je da se Austrija kontinuirano pozicionira kao aktivni partner u pristupnom procesu doprinijela je da je proteklih godina došlo do smanjenja odbijanja članstva zemalja tog regije u EU. Međutim, sve dok se u EU ne sprovedu reforme podrška daljem širenju i dalje će biti skromna. Istovremeno se članstvo regije Zapadnog Balkana ne smije odložiti na ‘sveto nikad’, već mora snažnije nego do sada dospijeti na dnevni red, kako bi se podstakao reformski proces u jugoistočnoj Europi”, smatra Schmidt. HMS/

KOmentari
Prati nas i ne propusti ekskluzive!