Srijeda, 28 listopada, 2020

Ipak stiže drugi val? ‘Bojim se da nas čeka i nešto još gore od toga…’

Stalni predstavnik Hrvatske pri Ujedinjenim narodima i sukoordinator za sve inicijative Opće skupštine UN-a za sprječavanje pandemije i njenih štetnih posljedica, Ivan Šimonović, nije optimističan oko nastojanja međunarodne zajednice u borbi protiv posljedica pandemije koronavirusa te ističe kako svijet nisu zahvatile samo zdravstvena i gospodarska kriza, već i društvena te ekološka, za koje odgovor trenutačno nije spreman zbog stalnih previranja među zemljama članicama

Pandemija koronavirusa zahvatila je i promijenila cijeli svijet. Osim što su ljudi nakratko zaboravili na sukobe i ujedinili se u borbi protiv zaraze, ona je donijela globalnu financijsku krizu, ali i brojne druge društvene nepogode, koje su ostale u sjeni svakodnevnog izvještavanja o epidemiološkim i gospodarskim posljedicama. No, jedan od onih koji su imali detaljniji uvid u globalno stanje za vrijeme pandemije jest stalni predstavnik Hrvatske pri Ujedinjenim narodima Ivan Šimonović, koji je, zajedno s afganistanskom veleposlanicom Adelom Raz imenovan sukoordinatorom za sve inicijative Opće skupštine UN-a za sprječavanje pandemije i njenih štetnih posljedica.

“Pandemija COVID-19 nastupila je nakon godina slabljenja multilateralizma i ljudskih prava. Nalazimo se na raskrižju. Prve reakcije na pandemiju snažno su ubrzale spomenute negativne globalne trendove, države su se zatvarale, presijecale trgovinske tokove, i pri odlučivanju o ograničavanju ljudskih prava u uvjetima nužde kršile međunarodno pravo. S druge strane, sazrijeva shvaćanje da je to put u propast jer COVID-19 nije samo aktualna kriza, već i zvono za uzbunu. Bez multilateralizma i solidarnosti, ne samo da nećemo moći uspješno odgovoriti na pandemiju, nego ni riješiti pitanje klimatskih promjena i degradacije biološke raznovrsnosti, s obzirom na to da izazovi nisu samo zdravstveni, nego i gospodarski, socijalni i politički”, govori Šimonović za Jutarnji.

Pandemija je rasvijetlila niz problema

Takva pesimistična slika dolazi i iz zadaće koju je dobio. Naime, UN u proteklim mjesecima nije pružio adekvatan odgovor na pandemiju. Uzrok tomu su sukobi među članicama Vijeća sigurnosti, poglavito Sjedinjenih Američkih Država i Kine. Šimonovićeva je zadaća djelovati uime Opće skupštine UN-a i povezati različite države, organizacije, civilno društvo, Tajništvo UN-a i vjerske vođe s ciljem izrade strategije i usvajanja jedinstvene rezolucije koja bi trebala biti cjelovit odgovor UN-a na sve aspekte pandemije.

“Vijeće sigurnosti duboko je podijeljeno, najdublje od kraja hladnog rata, s time da je trenutačno jaz najdublji između SAD-a i Kine. SAD ne želi u rezoluciji o COVIDU-19 ni spomen Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) jer smatra da je ona pod kineskim utjecajem te da nije na vrijeme upozorila svjetsku javnost na pojavu virusa. Slažem se da nakon ovog iskustva treba nepristrano preispitati može li se rad Svjetske zdravstvene organizacije unaprijediti, ali činjenica je da je njezina trenutačna uloga, posebno u potpori zemljama u razvoju i njihovim slabim zdravstvenim sustavima, nezamjenjiva. Mislim da bi se Andrija Štampar, Hrvat koji je bio jedan od ključnih za njezino osnivanje, s time u potpunosti složio”, smatra Šimonović i dodaje kako je UN, bez obzira na svoju glomaznost, slabu učinkovitost, raznolikost i potrebu za reformiranjem, i dalje najvažnija svjetska organizacija s najširim legitimitetom.

Šimonović je istaknuo da je pandemija rasvijetlila niz nacionalnih i globalnih problema, poput velike nejednakosti, ranjivosti marginaliziranih skupina, razorne posljedice nebrige za okoliš i klimu. Smatra da UN može imati ključnu ulogu u tome da se zajednički, dakle sa svim državama, prevlada ne samo pandemija koronavirusa, već i osigura bolji i održiviji život diljem svijeta u budućnosti.

“Snažan zajednički odgovor mogao bi biti prekretnica. Nalazimo se na razdjelnici: nakon ove krize svijet će biti ili još puno gori ili će krenuti putem oporavka. Nakon velikih katastrofa, poput Prvog i Drugog svjetskog rata, države i narodi bili su spremni prihvatiti neka načela i pravila kako bi se sačuvali od budućih stradanja. Ova kriza ujedno je prilika da oporavak bude na dugoročno zdravijoj osnovi: jačanje zelenih tehnologija, zaštita biološke raznovrsnosti, više jednakosti i solidarnosti, bolja zaštita ranjivih društvenih skupina”, uvjeren je Šimonović.


>>> MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI <<<
>>> FOTO: Grabar Kitarović pokazala srednji prst Škori i Raspudiću
>>> THOMPSON ODGOVORIO PUPOVCU I MILOŠEVIĆU: “Pitajte preživjele iz Domovinskog rata, ne iz Jasenovca”
>>> SVE ISPOČETKA!? Capak – Ako se trend porasta zaraženih nastavi, predložit ćemo pooštravanje mjera
>>> PAO DOGOVOR DRAGANA ČOVIĆA I BAKIRA IZETBEGOVIĆA: Ubuduće neće biti slučajeva poput Komšića
Komentari

Komentari