fbpx
Srijeda, studeni 20, 2019

HRW: Hrvatska ne smije u Schengen jer štiti svoju granicu od ilegalnih ulazaka!

Zaključci Europske komisije iz listopada o tehničkoj spremnosti Hrvatske za ulazak u šengenski prostor padaju u vodu pred dokazima nasilnog vraćanja migranata s njezine granice, ocijenila je organizacija Human Rights Watch u petak. To je paradoks samo po sebi, jer “Šengenski prostor” gubi svaki smisao ako njegove granice nisu zaštićene od neovlaštenih ulazaka – naročito ljudi. No živimo u svijetu paradoksa.

HRW je kao dokaz za tu tvrdnju na svojoj internetskoj stranici objavio videosnimku s hrvatske granice.  Potez Europske komisije šalje poruku da ozbiljna kršenja ljudskih prava nisu zapreka ulasku u Schengen i Europska komisija bi takve postupke Hvatske trebala istražiti umjesto da je nagradi, piše organizacija za ljudska prava.

“Nezakonito i nasilno vraćanje tražitelja azila i migranata bez provedbe zakonskog postupka što provode hrvatske vlasti trebale bi Hrvatsku diskvalificirati kao kandidatkinju za ulazak u šengenski prostor”, kaže  Lydia Gall, viša znanstvenica u HRW-u za istočnu Europu i Balkan. Dakle – prema HRW-u – zemlje koje brane Šengenski prostor od neovlaštenih ulazaka ljudi i roba (droge, oružja) ne bi smjele biti dio Šengenskog prostora!

“Ignoriranjem hrvatskog zlostavljanja migranata na granici šalje se poruka da je poštivanje ljudskih prava kao uvjet za članstvo u Schengenu samo prazna priča”, navode oni.

Videosnimka Human Rights Watcha sadrži intervjue s ljudima napravljene u kolovozu neposredno pošto ih je hrvatska policija vratila u BiH. Snimljeni su i intervjui s drugim svjedocima vraćanja, među njima i gradonačelnikom Bihaća. Snimka sadrži i tajno snimljene kadrove pripadnika hrvatske policije koji prate skupine migranata preko granice natrag u Bosnu i Hercegovinu. HRW tvrdi da nisu proveli “zakonom predviđeni postupak” prije toga, nego su ljude bez dokumenata jednostavno vratili. HRW smatra da Hrvatska treba prihvatiti “potencijalne tražitelje azila” i bez da oni zatraže azil, te razmotriti njihove “potreba zaštite”, što je po njima protivno pravu na azil Europske unije, zatim Povelji o temeljnim pravima EU kao i Konvenciji o izbjeglicama iz 1951, navodi HRW.

Organizacija objavi za medije naglašava da je dokumentirala kolektivna vraćanja po kratkom postupku iz Hrvatske u Srbiju odnosno Bosnu i Hercegovinu od 2016. godine.

“U nekim su slučajevima hrvatski granični policajci pribjegavali su sili, tukli ljude šakama, nogama, tjerali ih da trče kroz ‘špalir’ policajaca. Nasilje su primjenjivali prema ženama i djeci. Protivno zakonitim deportacijama, migranti nisu vraćani na mjesta ulaska, već u zabačenim graničnim područjima i ponekad su bili prisiljeni prelaziti ledene potoke”, kaže se u izjavi HRW-a, za što nemaju baš nikakve dokaze.

Predsjednica priznala ‘pushback’

Visoko povjereništvo UN-a za izbjeglice (UNHCR), Povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe i druge nevladine udruge također su izrazile zabrinutost kakvu izražava i HRW.  Iako je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u srpnju priznala da vlasti pomalo pribjegavaju sili (‘pushback’) pri vraćanju izbjeglica, hrvatske vlasti opetovano odbacuju takve optužbe, piše HRW.

U nekim slučajevima hrvatske vlasti optužile su humanitarne udruge i žrtve da izmišljaju optužbe kako bi ocrnile hrvatsku policiju. Hrvatske vlasti nisu poduzele vjerodostojne korake da prekinu takvu praksu i da odgovorne osobe za to odgovaraju, piše HRW. No, svi znamo da su optužbe poput one o sirijskoj djevojčici, pa i neke druge na račun hrvatske policije, jednostavno izmišljene, pa se postavlja pitanje za koga radi i čije interese štiti HRW.

HRW traži monitoring

HRW tvrdi da kandidati za ulazak u šengenski prostor bez graničnih i identifikacijskih kontrola moraju ispuniti određene kriterije, među kojima je i poštivanje prava na traženje azila.

“Članak 4. Zakonika o šengenskim granicama navodi da države članice moraju postupati u skladu sa zakonom EU-a i obvezama koje se odnose na međunarodnu zaštitu, napose po načelu da ne provode prisilna vraćanja u zemlju u kojoj bi bile izložene mučenju, okrutnom i nehumanom postupanju”, navodi se. No kako BIH nije zemlja u kojoj bi izbjeglice bile izložene mučenju, te okrutnom i nehumanom postupanju, primjedbe HRW-a su bespredmetne. Oni pak kažu, ”Nasilno vraćanje kojim se ti ljudi sprječavaju da pokrenu postupak traženja azila kršenje je članka 4″.  Zašto ne zatraže azil u BIH ili bilo kojoj drugoj sigurnoj zemlji na njihovom putu nisu objasnili.

Organizacija zaključuje da bi Vijeće EU, prije nego što se posluži izvješćem Europske komisije o tehničkoj spremnosti Hrvatske za Schengen, trebalo razmotriti poštuje li Hrvatska Zakonik o šengenskim granicama”, smatra HRW. HRW ujedno poziva Vijeće EU da Hrvatskoj uvede monitoring i protiv nje pokrene zakonsku akciju zbog kršenja zakona EU.

“Otvoriti Hrvatskoj vrata za ulazak u Schengen u vrijeme kada se migrante i tražitelje azila brutalno vraća, bilo bi davanje zelenog svjetla za zlostavljanja u EU-u”, kaže Gall.

“Europska komisija ne bi smjela prihvatiti hrvatska prazna obećanja već bi trebala osigurati da šengenski kriteriji budu istinski ispunjeni, a jasno je da se to danas ne događa”, zaključila je.

Komentari

Komentari