Pixabay

Ove nedjelje 2. prosinca katolički vjernici diljem svijeta upalit će prvu svijeću na svom adventskom vijencu. Samim činom paljenja prve svijeće označit će početak razdoblja došašća (adventa), tijekom kojeg počinju posljednje pripreme za Božić. A zašto na stol stavljamo upravo adventski vijenac i zašto se pali svake nedjelje po jedna svijeća, pročitajte u nastavku

Razdobljem došašća ujedno započinje crkvena godina, koja u zapadnom kršćanstvu počinje četiri nedjelje prije Božića i traje sve do Badnjaka. Upravo iz tog razloga stolove krase adventski vijenci s četiri svijeće, po jedna za svaku nedjelju, sve do Božića.

Danas, po tradiciji, adventski se vijenac slaže od zelenih grančica i ukrašen je s četiri svijeće, no isprva je bio veliki drveni kotač. Prvi adventski vijenac još je davne 1838. godine postavio u hamburškom domu za napuštenu djecu evangelički pastor i odgojitelj Johann Hinrich Wichern.

On je na drveni kotač promjera dva metra postavio četiri velike svijeće za svaku nedjelju u došašću te 19 malih svijeća za svaki dan u tjednu. Nakon petnaestak godina štićenici doma Trošna kuća počeli su drveni kolut ukrašavati zimzelenim grančicama, a kasnije su slagali adventski vijenac kakav i danas krasi mnogobrojne domove.

Ukrašavanje vijenca sa samo četiri svijeće započelo je krajem 19. stoljeća. Inače se smatra da prva svijeća simbolizira nadu, druga mir, treća slavi radost i veselje, a posljednja je svijeća anđela i donosi ljubav. Osim što odbrojavaju tjedne do Božića, svjetlost svijeća simbolizira svjetlost Božju koja na svijet stiže rođenjem Isusa Krista.

Jedna zanimljivost vezana uz svijeće zasigurno je i ona da se u nekim kršćanskim tradicijama prva svijeća naziva prorokova svijeća, druga betlehemska, treća pastirska, a posljednja svijeća anđela. Neki za adventske vijence koriste svijeće različitih boja, koje nose određenu simboliku, a na nekima postoji i peta svijeća, nazvana Kristovom svijećom, koja se pali na Badnjak ili Božić.

Adventski vijenac tumači se kao znak Božje vjernosti danim obećanjima, a zelene grančice složene u krug predstavljaju simbol vječnosti i vjernosti te svijeće svjetlost Isusovu. Prije povezivanja s kršćanstvom i vjerskom simbolikom vijenci s upaljenim svijećama korišteni su u nekim obredima, prenosi tportal

Pretkršćanski germanski narodi koristili su ih tijekom hladnog i tamnog prosinca u znak nade i želje za dolaskom toplijih i dužih dana proljeća, dok su skandinavski narodi palili svijeće tijekom zime, ali su ih postavljali oko kotača i molili se bogu svjetla da ‘kotač Zemlje’ okrene ponovno prema suncu kako bi produžio dane i vratio toplinu.


>>> MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI <<<

>>> Nakon bure oko Jasenovca i ona odlazi s HRT-a: ‘Ovo je moja priča, a ja nisam ničija sluškinja’

>>> NJEMAČKA ODLUČILA Gotovo 60 tisuća stranaca mora napustiti državu i to ne samo migranti

>>> Ministar Pavić zaprijetio smjenom dr. Nadi Šikić zbog statusa na fejsu!?

KOmentari
Prati nas i ne propusti ekskluzive!