flickr

STRUKA JE JASNA: Ova 4 faktora utječu na to da cijepljeni ponovno dobiju koronavirus

Podijeli

Dva tjedna nakon primitka druge doze cjepiva protiv bolesti Covid-19, zaštitni učinak nalazi se na vrhuncu. Međutim, dođe li svejedno do zaraze virusom, u pitanju je je takozvana “probojna infekcija”.

Općenito rečeno, “probojne infekcije” slične su redovitim infekcijama COVID-19 kod necijepljenih osoba, ali postoje tu neke razlike, piše portal SciTechDily i otkriva u nastavku na što je potrebno pripaziti.

Pet najčešćih simptoma “probojne infekcije” su glavobolja, curenje iz nosa, kihanje, grlobolja i gubitak mirisa. Neki od ovih simptoma identični su kao i kod ljudi koji nisu primili cjepivo.

Naime, ako niste cijepljeni, tri najčešća simptoma također su glavobolja, grlobolja i curenje iz nosa.

Međutim, dva druga najčešća simptoma kod necijepljenih osoba su groznica i ustrajan kašalj. Ova dva “klasična” simptoma COVID-19 postaju mnogo rjeđa nakon što ste primili cjepivo, prenosi Danas.hr

Jedno od istraživanja pokazalo je da ljudi s “probojnim infekcijama” imaju 58% manje šanse da će ih zadesiti groznica u usporedbi s necijepljenim osobama.

Manja je šansa za hospitalizaciju

Manje je vjerojatno da će cijepljene osobe od necijepljenih biti hospitalizirane ako razviju COVID-19. Također će vjerojatno imati manje simptoma tijekom početnih faza bolesti i manja je vjerojatnost da će razviti dugi oblik bolesti.

Razlozi za blažu bolest kod cijepljenih ljudi može biti o što se čini da cjepiva, ako već ne blokiraju infekciju, dovode do toga da zaražene osobe imaju manje čestica virusa u tijelu. Međutim, to još nije potvrđeno, otkriva taj članak i odgovara na pitanje koliko je rizik od “probojne infekcije”.

Istraživanje u Velikoj Britaniji je otkrilo da 0,2% stanovništva – odnosno jedna osoba na svakih 500 – doživi “probojnu infekciju” nakon potpunog cijepljenja. No, nisu svi pod jednakim rizikom. Čini se da četiri stvari doprinose tome koliko ste dobro zaštićeni cijepljenjem.

Vrsta cjepiva

Svaka vrsta cjepiva nudi relativno smanjenje rizika. Govorimo o mjeri za koliko cjepivo smanjuje rizik od razvoja infekcije COVID-19 u odnosu na nekoga tko se nije cijepio.

Klinička ispitivanja pokazala su da je cjepivo Moderna smanjilo rizik od razvoja simptomatskog COVID-19 kod osoba za 94%, dok je cjepivo Pfizer smanjilo taj isti rizik za 95%.

Cjepiva Johnson & Johnson i AstraZeneca pokazala su se nešto slabijima, rizik su smanjila za otprilike 66% odnosno 70% (doduše, čini da se zaštita koju pruža cjepivo AstraZeneca povećava na 81% ako je između doza napravljen duži razmak).

Vrijeme proteklo od cijepljenja

Postaje sve evidentnije da je vrijeme proteklo od cijepljenja također važno i da je to jedan od razloga zašto rasprava o dodatnim cijepljenjima postaje sve glasnija.

Neka preliminarna istraživanja, koja tek trebaju biti znanstveno potvrđena, ukazuju na to da zaštita cjepiva Pfizer slabi nakon šest mjeseci od cijepljenja. Ipak, još uvijek je prerano donositi zaključke što se događa s učinkovitošću cjepiva nakon pola godine kod dvostruko cijepljenih.

Soj virusa

Važan faktor je i varijanta virusa. Gore navedena smanjenja rizika izračunata su uglavnom testiranjem cjepiva na izvorni oblik koronavirusa.

No, kada je u pitanju alfa varijanta, podaci Državne agencije za javno zdravstvo Engleske govore da dvije doze cjepiva Pfizer nešto manje štine i da se rizik od dobivanja simptoma COVID-19 smanjuje na 93%.

U odnosu na deltu, razina zaštite pada još više, na 88%. Ista stvar vrijedi i za cjepivo AstraZeneca.

Nadalje, podaci pokazuju da je, u razdoblju dva do četiri tjedna nakon primitka druge doze cjepiva Pfizer, oko 87% manja vjerojatnost da ćete poprimiti simptome bolesti kada je u pitanju delta. Nakon četiri do pet mjeseci ta brojka pada na 77%.

Osobni imunološki sustav

Važno je napomenuti da se sve navedene brojke odnose na prosjek smanjenje rizika unutar populacije. Vaš osobni rizik ovisi o vašoj razini imuniteta i drugim čimbenicima specifičnim za pojedinca.

Imunološka sposobnost čovjek obično se smanjuje s godinama.

Dugotrajni zdravstveni problemi također mogu narušiti naš odgovor na cijepljenje. Stariji ljudi ili osobe s oslabljenim imunološkim sustavom mogu imati niže razine zaštite uzrokovane cjepivima protiv COVID-19, odnosno može se dogoditi da njihova zaštita brže opada.

Komentari

Najnovije