fbpx
Srijeda, listopad 23, 2019

NOGOM U STRAŽNJICU Na današnji dan prije 133 godine bijesni senjski pravaš udario je zloglasnog Khuena Héderváryja i ušao u povijest

Saborski vritnjak.
Saborski vritnjak je naziv za događaj u kojem je za vrijeme žustre rasprave, pravaški zastupnik Josip Gržanić, udario usred sabornice bana Károlyja Khuena Héderváryja nogom u stražnjicu.

U saborskoj raspravi 5. listopada 1885.., ban Khuen Héderváry opravdavao je nezakonito otuđenje važnih hrvatskih spisa koji su odneseni u Mađarsku. To su bili tzv. ‘Komorni spisi’, koje je ljeti 1885. po noći, iz Hrvatskog arhiva otpremio u Budimpeštu. S velikim nestrpljenjem se čekalo jesensko zasjedanje Hrvatskog sabora da se Khuena pita zašto je to učinio.

Khuen Héderváry se u jednom trenutku popeo za govornicu i stao govoriti o sudbini Komornih spisa. Ali kada je rekao kako’on dvoji o poštenom posjedu Hrvatske na te spise’,pravaški zastupnici su jednostavno pobješnjeli. Izbila je žestoka svađa i Héderváry je u jednom trenutku krenuo iz sabornice, ali David Starčević je rekao Josipu Gržaniću kako ban ne smije samo tako izaći van pa je Gržanić krenuo za njim, izgurao ga iz sabornice i pritom ga udario nogom u stražnjicu. Na to je uslijedio i glasan povik E. Kumičića: ‘Narode! Tat je van izbačen! Ti si dobio zadovoljštinu!’.

Poslije tih događaja David Starčević, Eugen Kumičić i Josip Gržanić bili su odmah pritvoreni. Khuenove pristaše su po svaku cijenu htjeli dokazati da nitko nije udario niti mogao udariti ‘preuzvišenoga gospodina bana’. Ali pravaš dr. Grga Tuškan u istražnom je zatvoru (10. listopada 1885.) izjavio: ‘Ja držim da je Preuzvišeni g. ban udaren nogom…’ Grgi Tuškanu je nakon toga oduzeta doktorska titula, kao i Davidu Starčeviću, i osuđeni su na šest mjeseci zatvora. Završetak suđenja popratili su žestoki prosvjedi, prenosi croexpress

Gržanić izlazi iz zatvora nakon pet mjeseci i Zagrepčani ga dočekuju s ovacijama. Vraća se u Senj gdje vodi Senjsku čitaonicu i Senjsku štedionicu, a pokreće i novo brodarsko društvo. Politički djeluje kao vođa Čiste stranke prava i pristaša je Josipa Franka. Pokušava se ponovno kandidirati za zastupnika, ali to mu zbog sukoba s Héderváryjem nikada više neće uspjeti.

1903. godine ponovno je umiješan u prosvjede protiv mađarskih natpisa te Gržanić ulazi u sukob sa senjskim gradonačelnikom od kojeg Héderváry traži naplatu štete. 1907. godine kandidirao se u Perušiću, ali smrt ga sprječava da bude izabran. Umro je 29. listopada od kapi.

Komentari

Komentari