Subota, prosinac 7, 2019

KUJUNDŽIĆ: ‘Nije mi bilo teško dići ruku za Istanbulsku konvenciju’

Ministar zdravstva Milan Kujundžić u Novom danu za N1 govorio je o problemima hrvatskog zdravstvenog sustava.

Vlada je najavila godinu reformi, kako će se ona ostvarivati u zdravstvu?

“U zdravstvenom sustavu mi ne trebamo raditi velike reforme. Hrvatski zdravstveni sustav je na zavidnoj razini, ali moramo raditi i ozbiljne promjene. Moramo nastaviti s procesom povezivanja bolnica, a sustav moramo financijski stabilizirati. Možemo to nazivati reformom, ali to je bit stvari. Sustav treba napraviti financijski održivim. No, ako želimo pratiti svjetske trendove, to košta.

U ovome trenutku, na kraju 2017. godine, u sustavu smo imali 7,7 milijardi kuna deficita. Prvi puta u povijesti Hrvatske u odnosu na 2016. je dug smanjen. To je veliki dug za zemlju s našim BDP-om. Nadam se da dug do kraja 2018. ne bismo trebali povećati.”

Najavili ste ostvarenje projekta Sveučilišne bolnice u Zagrebu, u kojoj fazi je taj projekt?

“To je hrvatski zdravstveni strateški i nacionalni cilj. Imamo mrežu bolnica u Hrvatskoj koje su u prosjeku 100 godina stare i više, a tako je u Zagrebu. Prava pozitivna promjena i ušteda u Zagrebu bi se dogodila s tom bolnicom. To je jedan od strateških ciljeva Vlade. Prije šest tjedana je napravljeno zajedničko povjerenstvo Grada i Vlade, u pripremi smo izrade natječaja za studiju izvodljivosti. Sa tom studijom se može aplicirati na bespovratne EU fondove. Sad je povijesna prigoda da se povuče za prvu fazu od 140 do 150 milijuna eura. Mislim da je sada prilika napraviti iz EU sredstava Naciolanlnu dječju i Sveučilišnu bolnicu.”

Obećali ste osnivanje fonda za inovativne lijekove, što je s njim i što je s pacijentima koji boluju od spinalne mišićne atrofije?

“To nije fond nego račun. Spinalna mišićna atrofija je teška nasljedna bolest i ta djeca su teško bolesna. Prije 8-9 mjeseci pojavio se u Europi lijek Spinraza. Hrvatska je našla način da se kupuje, po kriterijima struke, za jedan broj djece. Sada je četvero djece na tome obliku liječenja. U traženju načina kako osigurati lijekove i drugoj djeci, mi smo otvorili račun, a to je praksa i nekih drugih u Europi. Dosad je uplaćeno oko 1,2 milijuna kn. Dogodila se u tišini jedna druga pozitivna stvar, ovih dana bi trebalo započeti liječenje svih pacijaneata sa SMA, tu Hrvatska ulazi među rijetke zemlje. U ovom trenutku se događaju veliki pomaci što se tiče SMA. Ta studija ne odnosi se na djecu koja su na respiratori. Ti lijekovi ne pomaži tim pacijentima. Studije pokazuju da nema učinka. Za pacijente na respiratoru medicina još nema odgovora, ali otvara se nada i nadam se da će medicina tu napraviti neki iskorak. U ovom trenutku imamo 38 djece sa SMA, od tipa 1 do tipa 4. Sada će biti uključeni svi pacijenti osim ovih na respiratoru, to je 23 pacijenata.”

Hoće li se smanjivati broj lijekova koji su na obaveznoj listi HZZO-a?

Neće se sužavati nego će se proširivati. Povećali smo fond za skupe lijekove za 70 posto. Inovativni lijekovi su nada za čovječanstvo, ali i izazov i financijski problem. Zalažem se za njhovo korištenje pod uvjetima koji su i u drugim zemljama. Želim da Hrvatska uđe u testiranje takvih lijekova, ali po uređenom modelu zasnovanom na dokazima. Sada sudjelujemo u oko 50-ak studija.

Postoji li još uvijek problem pritisaka isporuke lijekova od strane veledrogerija?

Dug je ozbiljan problem koji treba rješavati. Nema tu prijetnji, ali smo svjesni da je ozbiljan problem.

Kako povećati prihode zdravstvenog sustava?

Moramo biti realni i suočiti se sa činjenicom: možemo li sa 700 eura po glavi stanovnika imati sve što želimo kao i druge europske države koje izdvajaju mnogo više po glavi stanovnika. Na svima nama je da promišljamo kako možemo sa 700 eura po glavi stanovnika imati kao Švicarci koji troše 10 puta više. Solidarni sustav je dvosmjerna cesta, moramo davati da bi mogli uzeti. Postoji veliki problem u prevenciji. Što bi bilo da Hrvati manje puše i piju i da se opterećuje kalorijama i da mladi ljudi manje ulaze u kocku. Brojne zemlje su krenule s tim preventivnim modelima. Kamo sreće da što manji broj djece se uključi u pušnje, alkohol i kocku, onda bi za deset i 20 godina imali manje bolesnih. To bi bila sreća. Zato govorim o preventivnim modelima s kojima se nacija mora suočiti.

Što će se dogoditi sa specijalizantima i nepoštenim ugovorima koje su neke bolnice u prošlosti sklapale s njima da moraju vraćati novac koji je uložen za njihovo liječenje?

Prije 15 godina bilo je nepoštenih ugovora. Onda se je spletom okolnosti pojavio pravilnik po kojem liječnici ne bi morali vratiti ništa onima koji su im financirali školovanje, a ni to nije pošteno nego je istina u sredini. Nije pošteno da moram vratiti 2 milijuna, ali niti da ne vratim ništa onima koji su me školovali. Našli smo pošteno rješenje da ako liječnici se ne vrate ni jedan dan, mora se vratiti najviše 250 tisuća kuna.

Kako riješiti problem odlaska liječnika i medicinskih sestara?

Njihova kvaliteta je na zavidnoj razini pa su poželjni u drugim zemljama. Te zemlje imaju potrebu jer imaju deficit i spremni su platiti za takve ljude. Na nama je da pokušamo te ljude zadržati. Ovih dana je vijest da Hrvatskoj manjka pedijatara. Pozitivna strana je da u Hrvatskoj djecu liječe pedijatri, a ne obiteljski liječnici. Negativno je što ih nemamo dovoljno. Ministarstvo je prije nekoliko mjeseci raspisalo 50 specijalizacija za pedijatre, dosad se javilo 32 pedijatra koji su dobili specijalizaciju.

Godinu dana je ostalo u kojem se Zakon o pobačaju mora uskladiti sa Ustavom, kada će biti gotov?

“Zakon smo počeli pripremati po modelu da sada okupljamo stručnjake. Moj stav je čuvati život od začeća, što uvijek zagovaram, a s druge strane okupiti sva mišljenja, uvažiti i otvoriti dijalog i urediti na najbolji način da bude što manje pobačaja. Smisao je da bude što manje pobačaja, a nije smisao da se donese zakon koji će imati kontraefekte” rekao je Kujundžić.

Na pitanje hoće li biti restriktivniji Zakon rekao je da ne zna što će “iznjedriti struka i javne rasprave”. “Bit će poduzete mjere da se to što manje događa. Da se zaštiti majka i da joj se ponude modeli sigurnosti za nju i za nerođeno dijete da se ne odluči na pobačaj”, rekao je Kujundžić.

Na pitanje hoće li zakon biti restriktivniji, Kujundžić je rekao da će u pripremu zakona biti uključeni svi. “Svi će biti uključeni u pripremu zakona, uključujući i Katoličku crkvu, u pripremu Zakona o pobačaju.

Je li vam bilo teško dići ruku na Vladi za Istanbulsku konvenciju?

Nije mi bilo teško dići ruku u Vladi za Istanbulsku konvenciju jer je Istanbulska konvencija u osnovi zaštita od nasilja u obitelji. Da sam imao osobno dilemu da radim nešto loše za Hrvatsku, digo bi ruku isti tren. Rekao sam i ranije da se u Konvenciji zrcali mogućnost za tzv. rodnu ideolkogiju. I sigurno će pojedinci i skupine to znati zlorabiti, no to ne obvezuje Hrvatsku, a na tome tragu je i izjava, iako neki kažu da izjava nema pravnu težinu, možda i nema, ali njome se Hrvatska određuje. Ako će nešto pozitivno donijeti Konvencija u zaštiti od nasilja onda je treba podržati. To su procesi koji se događaju u svijetu i ne možemo ostati zarobljeni u vremenu.

Komentari

Komentari