Bojna Frankopan je bila jedna od prve dvije specijalne postrojbe Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Osnovana je 29. srpnja 1991. godine kao specijalna postrojba Glavnog stožera Oružanih snaga. Većinu instruktora i zapovjednika su činili Hrvati iz francuske Legije stranaca. Bojna Frankopan imala je oko 150 pripadnika koji su bili obučeni za sve vrste zadaća, većinom u neprijateljskoj pozadini.

Jezgru bojne Frankopan činili su Hrvati iz francuske Legije stranaca koji su postali zapovjednici i instruktori, Popunjavana je borcima sa ratnim iskustvom, a postrojbu su činili Hrvati iz svih krajeva Hrvatske, hrvatski iseljenici povratnici u domovinu te nekolicina stranih dragovoljaca.

Frankopanima je zapovijedao bivši bojnik Legije stranaca Ilija Tot, bivši legionar Bruno Zorica Zulu te Vinko Primorac. Obuka postrojbe obavljala se u vojarni Žutica kod Ivanić grada po modelu Legije stranaca i NATO standardu.

Tijekom 1991. bojna ratuje u zapadnoj i istočnoj Slavoniji. U listopadu se bori na području Jasenovca, u studenom i prosincu u Osijeku tijekom najžešćih napada na grad. Ondje se bojna istaknula u izvlačenju mrtvih gardista s ničije zemlje kod Tenje te uspostavi mostobrana na lijevoj obali Drave u Baranji.

Tijekom 1992. bojna sudjeluje na Južnom bojištu u deblokadi Dubrovnika te ponovnoj uspostavi bojišnice kod Šuice nakon što su srpske snage u travnju zauzele Kupres.

Preustrojem Hrvatske vojske krajem 1992. godine bojna je raspuštena, a njezini pripadnici prelaze većinom u Drugu i Sedmu gardijsku brigadu te manjim dijelom u 1. hrvatski gardijski zdrug.

Tijekom djelovanja Bojne Frankopan 12 njezinih pripadnika je dalo svoje živote u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

KOmentari
Prati nas i ne propusti ekskluzive!