PREDIZBORNO “TISKANJE” NOVCA DOLAZI NA NAPLATU RANIJE OD OČEKIVANJA !?
Eurostat je objavio kako je inflacija u Hrvatskoj iznosila 4,9 posto na godišnjoj razini, što je najviša stopa u eurozoni prema indeksu HICP.
Inflacijska stopa u Hrvatskoj mjerena indeksom potrošačkih cijena u ožujku je iznosila 4.1 posto na godišnjoj razini, odnosno bila je stagnacijska u odnosu na veljači, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).
DZS je objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u ožujku 2024. stopa inflacije iznosila 4,1 posto u odnosu na ožujak 2023. godine, dok je u odnosu na prethodni mjesec, to jest veljaču ove godine, porasla za 0,9 posto.
Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za usluge iznosi 6,6 posto, za skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan 4.7 posto, za industrijske neprehrambene proizvode bez energije 2.5 posto, a za energiju 1.4 posto.
Porast stope promjene na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 2.4 posto, usluge, za 0.4 posto, skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan, za 0.3 posto, te energija, za 0.2 posto.
DZS je najavio kako će konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u ožujku 2024. prema klasifikaciji ECOICOP (klasifikacija individualne potrošnje prema namjeni – European Classification of Individual Consumption according to Purpose) objaviti 16. travnja.
Istovremeno, Eurostat je objavio kako je inflacija u Hrvatskoj iznosila 4,9 posto na godišnjoj razini, što je najviša stopa u eurozoni prema indeksu HICP.
Očekuje se da će godišnja inflacija u europodručju u ožujku 2024. iznositi 2,4%, što pokazuje koliko je inflacija u Hrvatskoj visoka u odnosu na prosjek eurozone.
IVAN FILEP: >>Kolika je inflacija u odnosu na 2019 godinu, i to iskljucivo kruha, mlijeka, jaja, brasna, soli (onoga osnovnoga sto treba svaki dan) ak se smije znati?<<
Loše se nastavlja ?! Industrijska proizvodnja pala treći mjesec zaredom, smanjene zalihe proizvoda
Zalihe gotovih industrijskih proizvoda na kraju veljače ove godine (komparirano na bruto stanje – bez tekuće proizvodnje) sa zalihama na kraju siječnja manje su za 3.4 posto, a u usporedbi sa zalihama na kraju veljače lani za 5.7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG), na mjesečnoj su razini najviše pale zalihe energije, za 11.5 posto. Pad bilježe i zalihe intermedijarnih proizvoda, za deset posto. Istodobno su zalihe trajnih proizvoda za široku potrošnju porasle za 10.2 posto, kapitalnih proizvoda za 7.3 posto te netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za 1.5 posto. Na godišnjoj su razini također najviše pale zalihe energije, za 25.6 posto.
Što u ekonomskom smislu znači ako u nekom gospodarstvu rastu cijene i generiraju inflaciju i psihološku potrošnju a pada zaliha gotovih proizvoda bez porasta usluga ? HDZ-ovi mediji o tome šute!?
Glede, ako u nekom gospodarstvu rastu cijene i generira se inflacija, a istovremeno dolazi do povećane psihološke potrošnje i pada zaliha gotovih proizvoda bez porasta usluga, to može ukazivati na nekoliko stvari:
- Inflacija: Rast cijena i inflacija znače da opća razina cijena raste u gospodarstvu, što može biti rezultat povećane potražnje u odnosu na ponudu ili nekog drugog faktora, poput rasta troškova proizvodnje ili monetarne politike. Inflacija može imati različite uzroke, uključujući povećanje potrošnje, rast troškova inputa ili monetarnu politiku.
- Psihološka potrošnja: Povećana psihološka potrošnja sugerira da potrošači troše više nego inače zbog faktora poput povjerenja u gospodarsku situaciju, očekivanja o budućim dohocima ili percepcije o trendovima potrošnje. To može biti potaknuto marketinškim kampanjama, sezonskim faktorima ili drugim psihološkim faktorima koji utječu na potrošače.
- Pad zaliha gotovih proizvoda bez porasta usluga: Pad zaliha gotovih proizvoda može ukazivati na to da potražnja za proizvodima raste brže od proizvodnih kapaciteta, što može biti faktor koji doprinosi inflaciji. Istovremeno, ako usluge ne bilježe porast, to može sugerirati da potrošači preferiraju kupovati proizvode umjesto usluga, što može biti povezano s trenutnim trendovima potrošnje ili drugim faktorima poput promjena u načinu života ili tehnološkim inovacijama.
očekivanja za travanj i nadalje nisu vesela – “helikopterski” bačeni novac na povišice uhljebima i penzičima imati će svoje učinke …
U cjelini, ovi faktori zajedno mogu stvoriti kompleksnu situaciju u gospodarstvu koja zahtijeva pažljivo analiziranje kako bi se razumjeli uzroci i mogući učinci na dugoročne gospodarske trendove i politike, osim u RH. Ovdje je jasna zarobljenost gospodarskih kretanja zbog infantilne politike Plenkovićeve kabale.
Uvaženi penzići, brzo potrošite prividne “dodatke” na mirovinu jer će vrlo brzo postati manje vrijedni … 🙁