Sjećate se špijunske afere u kojoj je ministar Dragan Mektić optužio Hrvatsku za špijuniranje i naoružavanje terorističkih organizacija u BiH – eto u tom slučaju došlo je do potpunog obrata.

Tužiteljstvo BiH otvorilo je istragu protiv svog ministra za odavanje nacionalnih tajni. O ovoj temi razgovarali smo u Studiju 4 s Gordanom Akrapom s instituta za istraživanje hibridnih sukoba.

– S obzirom na činjenicu da je državno tužiteljstvo BiH izvršilo cijeli niz radnji i razgovaralo s cijelim nizom osoba uključujući ranatelje svih policijskih i sigurnosnih agencija u BiH i tražilo od njih pismena izvješća, očito su donijeli takav zaključak na temelju tih informacija koje su pokazale da su optužbe koje je ministar Mehtić iznio neutemeljene i netočne – odnosno jedan cijeli niz dezinformacija koji je usmjeren na pogoršanje odnosa s Hrvatskom, lažno optuživanje Hrvatske sigurnosno-obavještajne agencije za miješanje u unutarnje stvari BiH, ali i posredno – pokušaj utjecaja na institucije u BiH kojima se uvjetno govoreći na čelu nalaze Hrvati koji nisu po mjeri bošnjačkoj stranačkoj politici, ustvrdio je.

Na pitanje je li Mehtić od tužitelja postao osumnjičeni političar, Akrap je rekao “da takva dezinformacija jednostavna i banalna nije ni mogla završiti drugačije nego prozivanjem Mehtića za njeno plasiranje”.

– Kad se pogleda cijeli proces obrade podataka i onoga što je izneseno – vidi se jasno da nema riječi o istini. Dapače, radi se o najjednostavnijoj prozirnoj dezinformaciji koju je vrlo jednostavno utvrditi. I to je tužiteljstvo utvrdilo. Međutim problem pravi koji se krije iza svega toga su one izjave od početka koje je davao ministar Mehtić. Onog trenutka kad je išao davati izjavu tužiteljstvu i naknadno koje je govorio Bakir Izetbegović o tome – mi ovakvom i ovom tužiteljstvu BiH ne vjerujemo, oni rade protiv države BiH, istaknuo je.

– Cilj je, između ostalog, i potiskivanje utjecaja, barem onoga što je ostalo, Hrvata na procese zbivanja u BiH. Jer nemojte zaboraviti da je taj dan kad je Mehtić plasirao te dezinformacije u Neumu je završen skup pod nazivom “Europski ustav za europsku BiH” gdje se u 8 točaka zaključaka iznose vrlo jasni prijedlozi kojima se trasira put BiH prema EU uz naglašavanje potrebe za očuvanjem ljudskih prava, jednakosti, suradnje, konstitutivnosti, pomirenja, smirivanja tenzija. Međutim, sve ono što ne odgovara pojedinim čimbenicima političkim i sigurnosnim u BiH jer očito ne žele da BiH krene prema euroatlanskim integracijama.

– Hrvatska je racionalno reagirala u ovoj priči i pustila da institucije rade svoj posao. Nije previše burno reagirala, samo je ukazala na netočnosti, rekao je.

Na pitanje koliko se hrvatska politika mora ozbiljno odnositi prema neozbiljnim informacijama, obmanama, lažnim iskazima, Akrap je rekao da “na pojedinačnoj razini ne, ali kad postoji čitav niz takvih aktivnosti, može doći do ozbiljnih posljedica”.

– Ne treba zaboraviti da je područje zapadnog Balkana s kojim Hrvatska graniči i na koji se naslanja, vrlo trusno i nemirno područje. Gdje političe elite, a što se vidi sad na primjeru BiH, nisu politički ni sigurnosno definirane na način da razvijaju svoje države kako bi one dalje išle u pravcu napretka. Makedonija i Crna Gora su na ivici. U Srbiji stalno imate prosvjede. U BiH kuha. Znači nekome je u interesu da i u Hrvatskoj zakuha određene odnose i da potpiri situaciju kako bi došlo do unutarnjih problema, rekao je.

– Hibridni rat je ozbiljan i stvaran. To se vidi od utjecaja na rezultate predsjedničkih izbora u SAD-u, na rezultatima Brexita. A kad pričate s kolegama u Baltičkim zemljama, pogotovo Litvi, onda vidite da su te hibridne prijetnje vrlo stvarne i vrlo ozbiljne. Nije bez razloga da EU intenzivno radi na stvaranju akcijskog plana kako spriječiti dezinformiranje, posebno na javnim medijima i njihovo širenje kako bi se utjecalo na političke procese u pojedinim zemljama članicama, istaknuo je, piše HRT.

KOmentari
Prati nas i ne propusti ekskluzive!