Srijeda, 5 kolovoza, 2020

Gubitak Ine gotovo milijardu kuna u prvih 6 mjeseci, nitko ne zna kad će opet poslovati s dobiti

Neto gubitak Ine u prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 965 milijuna kuna, pokazuju podaci iz konsolidiranog i nerevidiranog financijskog izvještaja Ine za prvo polugodište objavljenog u utorak na Zagrebačkoj burzi.

U istom prošlogodišnjem razdoblju Ina je ostvarila dobit od 188 milijuna kuna, pa je vidljivo koliki je negativni utjecaj na Inine poslovne rezultate imalo zatvaranje ekonomije i kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa.

Stabilizacija tržišta

Ukupni prihodi Ine u prvih šest ovogodišnjih mjeseci iznosili su 7,4 milijarde kuna, što je 27,5 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, kada su iznosili 10,2 milijarde kuna.

Ukupni rashodi istovremeno su iznosili 8,4 milijarde kuna, što je 15,5 posto manje nego lani.

“Nakon neočekivanih i neviđenih kretanja na tržištu u prvoj polovici 2020. godine, rezultat Ina grupe pao je u odnosu na rezultate 2019. godine. S popuštanjem restriktivnih mjera povezanih s pandemijom COVID-19, globalno tržište nafte počelo se stabilizirati, međutim industrija nafte i plina i dalje je daleko od potpunog oporavka”, kaže se u priopćenju o poslovnim rezultatima Ine u prvom polugodištu.

U priopćenju se navodi i da je CCS EBITDA Ina grupe iznosila 813 milijuna kuna, što je pad za 31 posto u odnosu na isto razdoblje u 2019. godini. No, dodaje se da je rezultat drugog tromjesečja sličan je razinama prvog tromjesečja ove godine, odražavajući oporavak cijena ugljikovodika i stabilno interno poslovanje.

“Izvještajni rezultat je i dalje negativan, iako značajno manje nego u prvom kvartalu 2020. godine, s EBITDA-om u iznosu minus 54 milijuna kuna, pod utjecajem vanjskog okruženja”, kaže se u priopćenju.

Dodaje se da je CCS EBITDA bez jednokratnih stavki rafinerija i marketinga uključujući usluge kupcima i maloprodaju, u prvom polugodištu 2020. godine pozitivna te iznosi 185 milijuna kuna, zbog zdravog poslovanja maloprodaje.

Negativni trendovi

Unatoč tome, izvještajna EBITDA pokazuje negativan trend te iznosi minus 682 milijuna kuna, u skladu s nepovoljnim cjenovnim okruženjem, kaže se u priopćenju.

Kao se navodi, pandemija i pad u turističkom sektoru rezultirali su padom maloprodajnih količina od 16 posto, dok su prihodi izvan prodaje goriva nastavili s rastom.

Kapitalna ulaganja su također smanjena zbog potrebnih mjera koje su donesene tijekom ekonomske krize uzrokovane pandemijom COVID-19.

Omjer duga i kapitala iznosio je na kraju prvog polugodišta 20 posto, dok je neto dug iznosio 2.54 milijarde kuna.

PredsjednikaUprave Ine Sándor Fasimon uz ostalo je izjavio da se oporavak za naftnu i plinsku industriju još uvijek ne nazire, jer je potražnja tek djelomično obnovljena, a razine cijena, osobito plina, i dalje su preniske da bi se poslovalo s dobiti.

“U takvim nepredviđenim uvjetima Ina je poduzela brze operativne i financijske mjere za prilagodbu poslovanja, među kojima su najznačajnije bile daljnja racionalizacija poslovanja, smanjenje operativnih troškova i odgađanje ulaganja koja nisu od ključne važnosti”, kaže Fasimon.

Vezano za poslovanje u prvoj polovici 2020., rekao je kako se može reći da je ono stabilno na operativnoj razini, uz CCS EBITDA u iznosu od 813 milijuna kuna, ali su izazovni tržišni uvjeti i vanjski čimbenici za posljedicu imali izvještajnu EBITDA od negativnih 54 milijuna kuna.

“Iako negativan, u usporedbi s rezultatima iz prvog tromjesečja 2020. vidljiv je rezultat nešto boljeg cjenovnog okruženja i naših internih napora”, kaže Fasimon.

Komentari

Komentari