Gotovo je: Turizam je klinički mrtav, otkrivene su zastrašujuće posljedice krize
U kolikom je ponoru turistička industrija najbolje pokazuje usporeda s prošlim krizama: epidemija SARS-a je 2003. smanjila turističku potrošnju za 0,4 posto, posvemašnja recesija 2009. za četiri posto. Za 2020. UN-ova agencija predviđa pad od 80 posto u odnosu na godinu ranije
Sokrat Gavriel čiji je hotel smješten nedaleko od trgovačkog centra grčke prijestolnice, inače već u ovo vrijeme dočekuje mnoštvo američkih i australskih turista. Sada se priprema za dramatičan pad gostiju.
„Najveći problem je što ako netko od turista uopće i dođe izbjegavat će velike gradove i otići ravno na obalu. Ovaj hotel je iznajmljen i imam mnogo računa koje moram platiti. Puno sam u to uložio. Nadam se nekom prihodu ljeti, ali nitko ne zna hoće li od toga išta biti“, žali se za za CNN.
Sokratovi problemi itekako su poznati i hrvatskim iznajmljivačima, no epidemija je poharala i velike igrače poput Marriott International i Carnival Corporation. Najveći svjetski tour operator, TUI, najavio je otpuštanje 8000 ljudi.Čak su i vezane djelatnosti teško stradale pa i zrakoplovni giganti poput njemačke Lufthanse traže pomoć od države kako bi preživjele.
Turizam i putovanje čine 10 posto svjetskog BDP-a
No problem je daleko veći, jer putovanje i turizam čine 10 posto globalnog BDP a na tu djelatnost otpada svako deseto radno mjesto, upozoravaju u Svjetkom vijeću putovanja i turizma. Zbog trenutne krize ugrožena je čak trećina tih radnih mjesta te astronomskih 2,7 bilijuna dolara svjetskog GDP-a.
Najteže će biti pogođene zemlje čije se gospodarstvo oslanja na turizam. Svega 25 posto pada u turizmu će izbiti 7 posto BDP-a malih otočnih nacija u razvoju, a kod zemalja poput Maldiva i Sejšela, pad će biti i do 16 posto, istaknuto je na UN-ovom Savjetu za trgovinu i razvojm, prenosi Danas.hr
Situacija je teška i u Europi, na koju otpada polovica svih međunarodnih turističkih putovanja. Europski parlament procijenjuje kako će turistička industrija Europe gubi više od milijardu dolara svaki mjesec, što je težak udarac sektoru o kojem ovisi 27 milijuna radnika u Europi.
Samo dvije zemlje Europe gore pogođene
Krah turizma će naravno najteže pogodi zemlje kojima je turizam glavni izvor, a među njima je Hrvatska. Prema podacima Svjetske banke u 2018. čak 25 posto našeg BDP-a došlo je od turizma i putovanja, a u čitavoj Europi, lošije stoje samo Gruzija (sa 31 posto) i Malta (s 27). Izjednačeni smo i Crnom Gorom, no daleko iza nas su turističke velesile poput Grčke, kojoj na turizam otpada petina BDP-a, Španjolska s 15 posto i Italija čiji BDP turizam puni tek s 13 posto.
“Kriza u turizmu je puno dublja nego što smo mogli i zamisliti prije dva mjeseca“ rekla je državna tajnica za turizam u španjolskom ministarstvu industrije, turizma i trgovine Isabel Oliver. “Turizam je jedan od prvih djelatnosti pogođena krizom, i bit če jedna od zadnjih koja će se oporaviti“, dodaje.
Ugostitelj očajnički čekaju otvaranje granica, no za sada nitko ne zna na kada, u kojoj mjeri i na koji način bi se mogle otvoriti, obzirom da to da otvaranje granica za sobom sigurno povlači i novo širenje zaraze. “To je jako teška dilema. Nitko ne zna kako točno to izvesti“, priznaje i grčki premijer Kyriakos Mitsotakis.
Za pokretanje potrebna suglasnost i suradnja svih država
Već se i ponovno pokretanje drugih djelatnosti i otvaranje tvornica pokazalo prilično teškim, no kod turizma je povratak u neke normalnije okolnosti višestruko teži. U najboljem slučaju, iziskuje temeljite granične kontrole, tijesnu međunarodnu suradnju te ponajviše, odgovornost samih putnika.
Europska komisija objavila je smjernice koje bi trebale pomoći članicama oživjeti turizam, ali i ona priznaje kako putovanje ne može biti sigurno dokle kruži virus.
Predlaže se otvaranje granica među zemljama u kojima je pandemija pod kontrolom, savjetuje se korištenje aplikacija za praćenje kontakata te se preporučuje novi sustav vaučera čime bi se financijski zaštitile putničke agencije od posvemašnjeg otkazivanja.
