agrobiz.hr

EVO ZAŠTO SLAVONIJA PROPADA: A imamo najviše pitke vode!

Podijeli

“U Hrvatskoj se površina na kojima je omogućeno navodnjavanje, kada se u obzir uzmu i ranije izgrađeni sustavi, procjenjuje između 23 i 26 tisuća hektara, odnosno između 2,1 do 2,4 posto poljoprivrednog zemljišta u uporabi (od 1.08 milijuna hektara)”, istaknuli su iz Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredno-prehrambeni sektor.

Napominju i da, iako je od 2005. do sada u izgradnju sustava uloženo oko 1,3 milijarde kuna, od ukupno za 15 godina predviđenih 4,5 milijarde kuna, na njih se i dalje spaja zanemarivo mali broj poljoprivrednika.

“To cijeli državni program navodnjavanja dovodi u pitanje”, smatraju u Smarteru.

Podsjećaju da je Vlada još 2005. odobrila “˝Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama”, u kojem je predviđeno da će se do kraja 2020. navodnjavati 65.000 hektara ili oko 6 posto obradivih poljoprivrednih površina.

Taj plan nije ispunjen i pokazuje sve nelogičnosti investiranja u ovaj projekt i poljoprivredu, napominju iz Smartera navodeći kako su do sada izgrađeni novi sustavi navodnjavanja na tek oko 14.500 hektara.

“U analizi navodnjavanja potrebno je razdvojiti dvije kategorije. Jedno su izgrađeni sustavi u koje država ulaže ogroman novac da ih uspostavi, dok su drugo podaci o stvarno navodnjavanim površinama do kojih je u Hrvatskoj gotovo nemoguće doći”, kazala je konzultantica Smartera Marina Kresoja.

Napominje i kako poljoprivrednici nisu još dovoljno razvili svijest o tome da je navodnjavanje jedna od ključnih melioracijskih mjera koja je nužna kako bi se razina prinosa povećala.

“Na malen interes za spajanje utječu i visoke cijene opreme i priključaka na sustave, kao i usitnjenost površina, ali i nesigurnost dugoročnog zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta, što je često prepreka investiranju”, istaknula je Kresoja.

Kako se navodi u analizi, Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja ima značajne rezerve čiste pitke vode. Među 188 zemalja u svijetu po bogatstvu i dostupnosti vodnih izvora po stanovniku Hrvatska je na petom mjestu u Europi i na 42. mjestu u svijetu.

No, navodnjavanje, kao melioracijska mjera, u Hrvatskoj se malo primjenjivala i još uvijek se premalo primjenjuje bez obzira na bogate prirodne resurse – kvalitetna tla i obilje vode, ističe se.

Iz Smartera također naglašavaju kako je za Hrvatsku “poražavajuća i činjenica da su pojedini sustavi za navodnjavanje, koji su izgrađeni državnim novcem, već danas potpuno neiskorišteni, devastirani i zapušteni”.

Navode primjer sustava Opatovac u Vukovarsko-srijemskoj županiji u koji je uloženo oko 100 milijuna kuna i predviđeno je navodnjavanje preko 700 hektara poljoprivrednog zemljišta. No, već 10 godina taj sustav ne funkcionira i crpna stanica nikada nije puštena u rad odnosno ne navodnjava se niti jedan hektar površina.

“Unatoč ogromnim investicijama, one ne donose rezultate u pogledu priključenja na sustave i očekivani rast prinosa u proizvodnji, pa se opravdano postavlja pitanje zbog čega se ulažu ogromna sredstva u izgradnju sustava, ako se poljoprivrednici na njih ne spajaju i ako oni ostaju neiskorišteni”, kazala je Kresoja.

Stručnjaci Smartera smatraju da je potrebno napraviti analizu o tome koji su uzroci nekorištenja sustava te utvrditi stvarne efekte ovih ulaganja na proizvodnju.

Hrvatska po navodnjavanju daleko ispod prosjeka EU

Prema statističkim podacima EU-a, prosječni udio navodnjavanih površina na nivou EU-27 bez Njemačke i Estonije iznosi 6,7 posto, dok na razini mediteranskih zemalja iznosi čak 12,5 posto, navodi se u analizi.

Sa sadašnjih oko 2,5 posto površina pod navodnjavanjem Hrvatska je daleko ispod prosjeka EU, a još dalje od zemalja koje imaju sličnu klimu kao mi.

“Iako imamo plan i Nacionalni projekt navodnjavanja, on očito ne daje rezultate, a svaka nova sušna godina nas podsjeti da smo i u toj mjeri poljoprivredne politike podbacili”, ističu iz Smartera.

“Krenulo se s pristupom da je važno napraviti sustave, a što je dalje s njima, kao da državu koja ih gradi ne zanima jer se i dalje ne promišlja ozbiljno kako animirati velik broj poljoprivrednika da sustave koriste. Sadašnje stanje je takvo kao da se izgrade autoceste po kojima se u konačnici nitko ne vozi”, zaključuje se u analizi Smartera.

Komentari

Najnovije