Baltičke zemlje (Estonija, Latvija i Litva) još od osamostaljenja 1990. imaju veliki problem depopulacije stanovništva. Estonija je 1990. godine imala 1,56 milijuna, a 2017. godine 1,31 milijuna stanovnika što je 16% manje za 27 godina. Taj je pad stanovništva uzrokovan djelomično negativnom stopom nataliteta, ali puno više emigracijom stanovništva, pogotovo nakon ulaska u EU 2004. godine.

Međutim, stvari se posljednjih godina mijenjaju. Estonija je 2015. godine prvi put zabilježila veći broj imigranata nego emigranata, a taj se trend nastavio i sljedeće dvije godine. Prošle godine je Estonija prvi put nakon osamostaljenja zabilježila rast stanovništva. Iako je natalitet i dalje negativan, za ukupni rast stanovništva zaslužan je veliki rast imigracije. Ukupno je lani 5.440 ljudi iselilo dok je 10.470 uselilo u zemlju. Estonska imigracija je u godinu dana narasla oko 80 posto. Kako je Estonija uspjela preokrenuti negativni trend u svoju korist?

Krenimo ispočetka. Kao što smo već pisali, Estonija je 1996. godine bila slabije razvijena od Hrvatske, ali je imala političare odlučne u provedbi protržišnih reformi koje će omogućiti brzi rast gospodarstva. Postavili su jednostavan i nizak flat porez (najjednostavniji porezni sustav među zemljama OECD-a). Otvorili su tržište, privatizirali sve osim nekolicine ključnih kompanija poput luke i energije. Privlačili su strane investitore niskim nametima i efikasnom javnom upravom koja je na usluzi gospodarstvu. Reformirali su obrazovni sustav po uzoru na skandinavske zemlje.

Estonija je danas na 3. mjestu Indeksa ekonomskih sloboda u Europi, ima najniži udio javnog duga u BDP-u među zemljama Europske unije, godišnji rast BDP-a preko 5 posto, najviše startupa na broj stanovnika u Europi, prva je na Međunarodnom indeksu privatnog vlasništva među zemljama središnje i istočne Europe, među zemljama s najnižom percepcijom korupcije u svijetu, a njeni su učenici na PISA testu prvaci Europe u matematici i znanosti.
Prosječna mjesečna bruto plaća u Estoniji sada iznosi oko 1270 eura, što je još uvijek znatno ispod prosjeka zapadnih europskih zemalja, ali Estonija im se ozbiljno približava. Danas je ona uvjerljivo najrazvijenija zemlja istočne Europe.

Estonija je u periodu 2015-2016 prihvatila preko 500 izbjeglica s Bliskog istoka bez ikakvih problema. Njeni vodeći političari su tada govorili da “prihvat izbjeglica nije upitan, mi to moramo napraviti”.

Budući da je zemlja imala veliki problem s emigracijom stanovništva, a političari su shvatili da ne mogu zaustaviti iseljavanje, okrenuli su se useljavanju. Estonija je usvojila otvorenu migrantsku politiku, što je začudilo čak i birokrate u Bruxellesu. Evo što su lani o tome pisali estonski mediji:

Na primjer, ako osoba iz Vijetnama želi postati kuhar u Estoniji, ona može stići u zemlju s turističkom vizom. Lokalni restoran, koji je spreman zaposliti tu osobu, treba je prijaviti Odjelu unutarnjih poslova i granične zaštite – to je sve.

Estonija ima diplomatske ugovore o slobodi kretanja radne snage s više od 60 zemalja, njihovo stanovništvo može ostati tri mjeseca bez potrebe za vizom. Dok Estonija vjerojatno nije vrlo primamljivo mjesto za rad za ljude iz Singapura ili Monaka, zemlja bi mogla predstavljati uzbudljivu priliku za one iz Malezije ili Albanije.

“Radimo na povećanju imigracije”, izjavila je šefica Odjela za državljanstvo i migraciju Ministarstva unutrašnjih poslova Ruth Annus.

U Estoniju najviše dolaze živjeti i raditi ljudi iz Finske, Ukrajine i Rusije dok emigranti iz Estonije odlaze najčešće u Finsku i UK. Estonija je našla način kako spasiti zemlju od depopulacije. Hoće li Hrvatska išta od nje naučiti?

Autor: Mario Nakić/liberal.hr

Ne propustite

Bivši voditelj Trumpove kampanje osuđen zbog financijskih malverzacija Paul Manafort, bivši voditelj kampanje američkog predsjednika Donalda Trumpa, osuđen je u utorak zbo...
Austrija priprema drastična smanjenja socijalnih povlastica za strance Austrijska vlada donijela je u ponedjeljak na zatvorenoj sjednici u Mauerbachu odluku o reformi soci...
NA RUBU RATA: Palestinci zasuli Izrael minobacačkim granatama, Hamas ”ovo je krv za krv” Palestinski militanti u utorak su napali Izrael najsnažnijom baražnom vatrom od rata u Gazi 2014., a...
Trump poručio Meksiku da će platiti zid i dobio brzi odgovor Američki predsjednik Donald Trump u utorak je optužio Meksiko da ne radi "ništa" na zaustavljanju il...
Prati nas i ne propusti ekskluzive!