Petak, 14 kolovoza, 2020

RAZOTKRIVENO KOLINDINO LICEMJERJE: U 2 godine temeljito promijenila stav o Divjak i kurikularnoj reformi

Ovih dana svjedočimo oštrim kritikama koje na račun ministrice Divjak i kurikulne reforme upućuje predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. No je li ona zaista protiv kurikularne i Divjak?

U rujnu 2017. dala je intervju za N1 televiziju, gdje je na upit je li joj bliža HDZ-ova Dijana Vican, HDZ-ova znanstvenica koja je upućivala ozbiljne kritike na račun kurikulne reforme, ili Divjak, odgovorila da je kompatibilnija s Divjak: Na pitanje “Tim Vican ili tim Divjak?”, odgovorila je:

“Mislim da trebamo raditi u sinergiji. Više sam kompatibilna s ministricom Divjak, razmišljamo na sličan način, idemo na rasterečenje učenika. Vican je radila na prvoj školskoj reformi i odradila je svoje i zasigurno može pridonijeti, ali definitivno treba biti timski rad. Svi čekamo kakav će biti akcijski plan. Javnost ima pravo na rapravu. Zaustavit ću svaki ideološki prijepor”.

Koji je razlog otpora reformi?

“Mi smo kao društvo otporni na promjene.  … U razgovoru s Divjak sam shvatila da se 90 posto sadržaja može primjenjivati, a deset posto se može riješiti. Moja djeca su prolazila kroz spolni odgoj u Belgiji i tamo se smatra da roditelji imaju pravo na riječ… Vjerujem da se to može riješiti i kod kurikuluma”.

Ključno je da je rekla da je “Vican odradila svoje”, dakle smjestila je u povijest: Vican je, međutim, rektorica Sveučilišta u Zadru (ove godine je reizabrana), vrhunska znanstvenica izrazito domoljubnih stavova. Njena specijalnost je područje odgoja obrazovanja, a da je među najboljima u Hrvatskoj u struci joj priznaju i ljevica i desnica.

Te 2017. godine se inače vodio sukob između Dijane Vican i Borisa Jokića, kojeg je Kolinda Grabar-Kitarović postavila u svoju “vladu u sjeni”, tehničku vladu koju je predložila, na mjesto ministra obrazovanja.

Boris Jokić je kasnije potvrdio kako je prihvatio ponudu predsjednice Kolinde Grabar Kitarović da preuzme funkciju ministra obrazovanja 2015. godine kada se nakon parlamentarnih izbora nije mogla formirati Vlada. Kasnije su to potvrdili i s Pantovčaka, a na to se ovih dana osvrnuo i Ladislav Ilčić u svom vlogu: Upravo zbog njega – odnosno zato jer nije htio da udruge različitog svjetonazora od njegovog imaju udjela u reformi – je Jokić i odlučio politizirati proces reforme školstva, koji je doveo do propasti reforme.

Blaženka Divjak, koja je bila jako vezana uz Borisa Jokića koji je zagovarao da tu reformu ne treba raditi ministarstvo već stručnjaci. Na spomenuti intervju i tu izjavu se osvrnula i Vican, koja je rekla da predsjednica svojim izjavama “pothranjuje profesionalno sektaštvo“.

“Iskazujem žaljenje što ovakvim izjavama pothranjujete profesionalno sektaštvo, zbog čega će, budite sigurni, popriličan broj stručnjaka napraviti odstupnicu od davanja sebe javnom dobru, a što ću nakon Vaše izjave i sama učiniti”, stoji u pismu predsjednici, koje je objavila TV N1.

“Poštovana gospođo predsjednice, iskazujem žaljenje što kao predsjednica Republike Hrvatske niste našli riječi za ostvarenje sinergije, nego javno podupirete ministricu Divjak, uzdižući dostojanstvo ministrice, a rušeći moje dostojanstvo kao sveučilišne profesorice i rektorice“, rekla je Vican i ocijenila kako se predsjednica svojom izjavom u jednim novinama pridružila “glasu ulice kojemu pripada ministrica Divjak, a ne kulturi rada onih koji rasprave vode za stolom i služe se argumentima“.

“Ovakvom izjavom napravili ste crtu razdjelnicu koje sam se ja cijelo vrijeme uljudno suzdržavala, ne nadolijevajući ulje na vatru, pružajući ruku ministrici Divjak, a koju je ona uporno odbacivala“, stoji, između ostaloga, u pismu rektorice Dijane Vican predsjednici Kolindi Grabar Kitarović.

Valja napomenuti da su brojni znanstvenici govorili protiv Jokićeve reforme i grupa znanstvenika pod vodstvom gospođe Vican je napravila dokument koji je u 40 točaka argumentirano pobijao Jokićeve zamisli, odnosno upozoravao na propuste i pogreške. Divjak je tu loše zamišljenu reformu preuzela i provela je u još gorem obliku, tako da ni Jokić nije njome zadovoljan.

Dakle, i prije dvije godine Predsjednica je bila upoznata s idejama i planiranim načinima provedbe reforme, koju sada napada, i akterima koje je tada podržavala. Što se u međuvremenu promijenilo? Jedino raspoloženje javnosti prema reformi, koja je tada uživala široku podršku, a sad je svi kritiziraju kao promašenu i neuspjelu! Ona jednostavno govori ono što je tom trenutku popularno, i što većina birača želi čuti.

No i tu se “poskliznula”, jer je izjavila da su loši rezultati PISA testova za 2018., objavljeni ovih dana, rekavši da su pokazatelj da “reforma nije baš dobra”. No stvar je u tome da su ti testovi obavljeni prije nego što se krenulo s provedbom reforme u školama, a i da nisu – reforma bi dala neke vidljive rezultate na PISA testovima o kojima bi se moglo raspravljati tek kad bi cijela generacija prošla reformirani školski sustav, za najmanje desetak godina.

“PISA istraživanje provedeno je u rano proljeće 2018., a kurikularna reforma uvedena je u škole u jesen 2019., tako da je nemoguće da reforma daje rezultate 18 mjeseci prije nego što je uvedena. Učenici koji su bili dio istraživanja u školu su krenuli u pravilu 2009. godine i radili su po starome nastavnom planu i programu”, komentirala je tada ministrica Divjak.

Komentari

Komentari