Shutterstock

Dućani su puni lažnog mladog krumpira: ‘Ne nasjedajte na trikove, evo kako prepoznati lažnjak’

Podijeli

Ako krumpir nalikuje na mladi, može se i zvati mladim – pa se onda ne može govoriti ni o zavaravanju potrošača ni o nepoštenoj trgovačkoj praksi

Iako sezona mladog krumpira još nije započela u Hrvatskoj, police domaćih trgovačkih lanaca prepune su “mladog” krumpira iz Egipta koji je primamljiv i izgledom i cijenom. Nerijetko se na njemu nalazi i mnogo zemlje, čime se potrošačima sugerira kako je tek izvađen, a cijena mu je iznenađujuće niska – oko šest kuna.

Cijela priča postaje još sumnjivija kad pogledate da su izduženi plodovi svjetlije kožice negdje već i proklijali, stoga domaći uzgajivači krumpira pozivaju građane da ne nasjedaju na trikove trgovaca, a mjerodavne, pak, da rade svoj posao.

“Mladi krumpir sigurno neće ‘bacati’ klice. To može samo tehnološki zreo krumpir”, izjavio je predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira Damir Mesarić za Večernji list.

Sezona u Egiptu počinje puno ranije nego kod nas

Objasnio je kako je mladi krumpir osjetljiv te ne može izdržati manipulaciju dulje od tjedan dana od branja. Kora mu se lako skida i guli i rukom. Bere se ručno i obično tek po narudžbi kako bi bio što svježiji jer ne traje dugo, a ovaj koji ovih dana nalazimo po trgovinama običan je, zreo krumpir.

Jedino što mu sezona u Egiptu počinje puno ranije nego kod nas – i trebali su mu tjedni od branja, pakiranja i prijevoza brodskim kontejnerom do hrvatskih polica, pojasnio je Mesarić cijeli taj proces.

“Mladi krumpir takav put ne bi mogao izdržati. Ono što potrošači misle da je zemlja, zapravo je treset koji krumpiru koji prelazi dug put pomaže da zadrži vlagu, inače bi se smežurao, no u slučaju da se u njemu aktiviraju dormanti, on će i proklijati”, rekao je predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira, ističući kako nema razlike između sadašnjeg “mladog” krumpira u trgovinama i “običnog” domaćeg, koji na police stiže ujesen.

Međimurski mladi, dodaje, na policama će se naći tek u lipnju, hladno vrijeme u travnju prolongirat će malo njegovu berbu. Istarski, pak, prvi dolazi na tržište – u svibnju, a odmah iza njega dalmatinski.

“Ako se pravog mladog i nađe na policama trgovina i na tržnicama, onda je to krumpir iz plastenika, kojega nema puno. Nema, naime, šanse da takva sadnja opravda trošak, on mora rasti na otvorenom polju”, istaknuo je Mesarić za Večernji.

Zakonski se može napisati da je krumpir mlad čak i ako nije

Iz Državnog inspektorata kažu kako je trenutačno u tijeku ciljana akcija provedbe inspekcijskih nadzora kontrole usklađenosti voća i povrća s propisanim tržišnim standardima te da do sada nisu uočene nepravilnosti po pitanju klijanja proizvoda koji je označen nazivom “mladi” krumpir.

Napominju kako se krumpir, u skladu s uredbama EU-a, može stavljati na tržište ako udovoljava općim tržišnim standardima, ali nema nijednog propisa, kao ni za to pod kojim točno nazivom krumpir izlazi na tržište.

“Propisano je da, ako naziv hrane nije propisan, a kao što nije u slučaju krumpira, mora odgovarati njezinu uobičajenom nazivu ili, ako takav uobičajeni naziv ne postoji ili se ne koristi, treba navesti opisni naziv hrane”, objasnili su iz Državnog inspektorata za Večernji.

To bi u slobodnom prijevodu značilo sljedeće: ako krumpir nalikuje na mladi, može se i zvati mladim – pa se onda ne može govoriti ni o zavaravanju potrošača ni o nepoštenoj trgovačkoj praksi.

Prof. Milan Pospišil sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta kaže kako se krumpiri koji dolaze s trećih tržišta poput Egipta, Izraela, BiH i tako dalje, tretiraju i nekim pesticidima koje je EU svojim proizvođačima zabranila, a dopušten je uvoz zrelih plodova pa se čekaju pravila koja bi to regulirala.

Zabranjeno korištenje klorprofama kao zaštite od klijanja

U razgovoru za Večernji list dodao je kako Hrvatska ima veliku prednost koju neke države EU nemaju – može proizvoditi vrlo rani krumpir u Istri i Dalmaciji zbog klime, a i drugdje uz pomoć specijalnih folija.

“Tako bi bila konkurentna i u izvozu, no treba se organizirati, mijenjati tehnologiju proizvodnje i specijalizirati se”, istaknuo je Pospišil.

Nakon što je EK potkraj lanjske godine zabranio korištenje aktivne tvari klorprofama kao zaštite od klijanja krumpira u skladištu, Ministarstvo poljoprivrede je putem natječaja iz Programa ruralnog razvoja proizvođačima stavilo na raspolaganje 115 milijuna kuna za ulaganja u nova i tehnički naprednija skladišta, moderne sustave provjetravanja i hlađenja, kao i reguliranja vlage, koji će omogućiti prihvat i čuvanje krumpira u skladištu bez upotrebe klorprofama, smanjenje korištenja kemijskih preparata te višestruku korist za okoliš.

Time će se, kako kaže ministrica Marija Vučković, osigurati preduvjeti ne samo za nastavak proizvodnje, već i podizanje konkurentnosti domaćih proizvođača. Već su, kako doznaje Večernji, dodijeljene potpore za 18 projekata u vrijednosti od 67,3 mil. kuna, dok je njihova ukupna vrijednost veća od 103 mil. kuna.

U Hrvatskoj se prije 20-ak godina proizvodilo i 736.000 tona krumpira, a danas jedva 170.000 tona. Hrvatska je lani uvezla 34.655 tona u vrijednosti od 13,5 milijuna eura, a izvezla 13.188 tona za 2,4 milijarde eura.


>>> MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI

>>> BEROŠ TOTALNO PUKO: Optužio Plenkovića za kukavičluk
>>> ZORAN MAMIĆ PRELOMIO: Nevraća se više u Hrvatsku
>>> POVRATAK INFLACIJE: Sve će poskupjeti, zna se tko će najgore proći
>>> Vakula iznenađen: Došlo do fenomena kakav se ne pamti u travnju skoro 30 godina
>>> STRUKA OPET PRIJETI: Zatvaranje je neizbježno, sljedi nam vrhunac trećeg vala
Komentari

Najnovije