Subota, 14 prosinca, 2019

DRAMATIČNO UPOZORENJE: Ugledni znanstvenici najavili, u bijeg bi moglo krenuti 700 milijuna ljudi

Degradacija tla na planetu izazvat će migraciju najmanje 50 milijuna ljudi do 2050. te do 700 milijuna ako se ne poduzmu mjere da se zaustavi šteta, upozorilo je više desetaka znanstvenika.

Degradacija zemlje, uzrokovana između ostalog neodrživom poljoprivrednom praksom, zagađenjem i urbanom ekspanzijom, već šteti dobrobiti 3,2 milijarde ljudskih bića, ili 40 posto svjetskog stanovništva, istaknuto je u prvom globalnom izvješću ikada na tu temu.

Tlo je u “kritičnom” stanju, upozorava ta opsežna studija ostvarena pod pokroviteljstvom Međuvladine platforme o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES), okupljene na plenarnoj sjednici čitav tjedan u Medellinu u Kolumbiji.

“Transformirali smo veliki dio naših šuma, naših pašnjaka, izgubili smo 87 posto naših vlažnih zona. Doista smo promijenili kopnenu površinu”, istaknuo je Robert Watson, predsjednik IPBES-a koji broji 129 zemalja članica, prenosi jutarnji

Loše eksploatirana ili previše eksploatirana, tla gube na kvaliteti. To se očituje sve većim smanjenjem “obradivih površina te, stoga, i sredstava za život” što će “primorati ljude na odlazak. Više neće biti moguće živjeti na tom tlu”, istaknuo je on.

Do 2050. ta degradacija, “zajedno s problemom globalnog zatopljenja usko povezanim s njom, primorat će 50 do 700 milijuna osoba na migracije”, dodaje se u toj analizi koju je provelo stotinjak dobrovoljnih istraživača iz 45 zemalja.

Najoptimističniji izgledi su nam “ako doista pokušamo s održivom poljoprivrednom i šumskom praksom, minimiziranjem klimatskih promjena gospodarenjem s niskim udjelom ugljika”, dodao je Watson.

No, “ako nastavimo s našom neodrživom praksom i ako globalno zatopljenje postane sve kritičnije”, približno 700 milijuna ljudi bit će primorano migrirati u sljedećih trideset godina, upozorio je on.

Fenomen se pothranjuje “visoko potrošačkim životnim stilom” bogatih zemalja, kao i rastom prihoda i demografijom u zemljama u razvoju, dodaje se u izvješću.

Pogoršanje kvalitete tla također je čimbenik ratova. “Smanjenje produktivnosti tla čini društva osjetljivijima za društvenu nestabilnost, posebice u sušnim krajevima.

Ono utječe na prehrambenu sigurnost, vodu koju pijemo, zrak koji udišemo, dakle na sve stanovnike Zemlje što predstavlja gospodarski trošak procijenjen na 10 posto godišnjeg BDP-a.

Do danas samo 25 posto tla na planetu nije “znatno ugroženo” ljudskom aktivnošću a taj bi postotak mogao pasti na 10 posto do 2050.

Komentari

Komentari