Foto: Pixabay

Voditelj ureda Isusovačke službe za izbjeglice Dražen Klarić i prevoditelj koji radi za Isusovačku službu Idres Faisal, izbjeglica iz Iraka, komentirali su položaj izbjeglica i azilanata u Hrvatskoj u Točki na tjedan.

“Došao sam u Hrvatsku prije dvije i pol godine. U Hrvatskoj tražim azil”, kazao je Idres Faisal navodeći kako je morao čekati godinu dana i tri mjeseca u kampu u Kutini. Faisal je ispričao kako su on, njegovi roditelji i dva brata nakon dobivanja azila dobili stan u Zagrebu i kako sada žive u Šestinama.

Na pitanje kako su ih prihvatili susjedi, Faisal je kazao kako mu je najbliži susjed isto izbjeglica, a za ostale susjede kazao je kako je sada bolje. Ispričao je kako je imao problema na početku kada su došli u taj stan sa članovima Bad Blue Boysa.

“Bilo je zašto ovdje, ovo je moj kvart, mi ćemo ubiti tebe kao što su ubijali u Iraku i Siriji – tako su govorili. Zvali smo policiju i riješili to.”

O tečajevima jezika

“Bez obzira obzira što Hrvatska nema izgrađen sustav za integracije, napredak se ipak vidi. Ostaje najveći problem organiziranja tečajeva hrvatskog jezika za koje se nadamo da će do kraja jeseni biti riješen”, kazao je Dražen Klarić.

Naime, tečajevi se još uvijek ne održavaju jer je u postupku javna nabava na kojoj će se odabrati tko će voditi tečajeve.

“Jezik je prva stvar da bi se netko mogao integrirati. To stvara ljudima probleme. Ne mogu zadovoljiti uvjete poslodavca, pa se često mijenjaju poslovi.”

Dražen Klarić opisao je kako su napravili sustav zajedno s Hrvatskim zavodom za zapošljavanjem koji, prema njegovim riječima, za sada funkcionira.

 “Mi pronađemo poslodavca koji je voljan zaposliti izbjeglicu, oni prolaze obuku za određeno zanimanje. Za sada je to bilo za kuhare, njegovatelje i njegovateljice. Sada imamo grupu za građevinske poslove. Rekao bih da su u ovom trenutku poslodavci najotvoreniji dio hrvatskog društva, što s jedne strane pokazuje njihov očaj”, kazao je Klarić i objasnio kako je sve veći broj poslodavaca zainteresiran za sustav u kojem će se ljudi obučiti i naučiti jezik i onda krenuti.

O institucijama

“Nemamo jednoznačnu politiku prema imigrantima. Imamo situacije u kojima su ljudi u institucijama jako otvoreni prema izbjeglicama i imamo situacije u kojima to nije slučaj. Nama je žao kada bilo koja organizacija ne može provoditi svoje programe jer bez obzira što mi imamo male brojeve, mi nismo dosegnuli 800 dodjeljenih međunarodnih zaštita od 2000. godine do danas, ali ipak je to veliki napor za nevladin sektor. Nekako mi najviše radimo na tim poslovima integracije. Institucije nisu do kraja spremne iako je napredak jako velik.”

Na pitanje misli li da je pokazivanje policijskih snaga poruka migrantima, Klarić je kazao: “Mislim da da, ali Hrvatska taj problem ne može riješiti. Bez europskog odgovora, Hrvatska je dosta nemoćna. Hrvatska dobiva dvostruku poruku: brani europsku granicu i davajte azil, a s druge strane apsolutno neprimjereno ponašanje prema migrantima. Ono što primjećujemo je da takvih slučajeva ima manje. Olakšan je sustav davanja azila”.

Faisal je ispričao kako je njima bilo omogućeno da predaju zahtjev za azil i da nisu imali problema s policijom, prenosi N1

“Hrvatska sudjeluje u projektu preseljenja. Legalno nam dolaze porodice iz Turske. Sve su obitelji. Većina izbjeglica je bila smještena u Zagreb, ali bit će smješteni u druge dijelove Hrvatske”, dodaje Klarić.

“Želimo ostati živjeti ovdje,” zaključuje Idres Faisal.

Korištenje državnog stana

Na pitanje kako možete integrirati nekoga tko ne zna jezik, Klarić odgovara: “Nemoguće je. Jezik je osnova svega. Ove godine ćemo imati veliki problem. Dolazi nam veći broj ljudi kojima istječe dvije godine korištenja državnog stana. Nisu integrirani. Čak i ako rade, to su poslovi koji se jako često mijenjaju. Ove godine poseban problem će nam biti obitelji šest samohranih majki koje će ostati bez tih stanova”.

Klarić je kazao kako tih šest samohranih majki zajedno imaju 13 djece.

“Problem je što nisu imali tečajeve jezika. Jezik kao osnovni alat integracije je izostao. Imamo situcije da nam djeca od 8,9 godina u tim obiteljima služe kao prevoditelji. Ta djeca su uključena u školu. Imali su dodatnu nastavu hrvatskog. Oni su ključ integracije, što je prevelik teret za njih.

Roditelji se nađu u jednoj teškoj situaciji jer djeca idu prema integraciji, a oni jako zaostaju što je dodatni teret .Do kraja godine oko 200 osoba će ostati bez tog stana i morat će krenuti u samostalni život, a nisu integrirani”, izjavio je Dražen Klarić.

 

KOmentari
Prati nas i ne propusti ekskluzive!