Četvrtak, 2 travnja, 2020

‘Djeca u Srbiji bi morala učiti o Srebrenici u školama’

Kada se govori o onome što se dogodilo u Srebrenici potrebno je izbjegavati eufemizme i precizno imenovati stvari i reći da je to genocid, rečeno je u utorak u Europskom parlamentu na okruglom stolu organiziranom u povodu 23. obljetnice genocida u tom gradu u istočnoj Bosni

Kada se govori o onome što se dogodilo u Srebrenici potrebno je izbjegavati eufemizme i precizno imenovati stvari i reći da je to genocid, rečeno je u utorak u Europskom parlamentu na okruglom stolu organiziranom u povodu 23. obljetnice genocida u tom gradu u istočnoj Bosni.

Europski zastupnici iz liberalnog zastupničkog kluba Jozo Radoš i Jasenko Selimović organizirali su okrugli stol na temu s pitanjem: “Može li umjetnost graditi mostove tamo gdje političari ne mogu?“

O ulozi i dosezima umjetnosti u procesu pomirenja na prostoru bivše Jugoslavije na skupu su govorili srbijanska dramaturginja Borka Pavičević, kosovski novinar Veton Surroi, njegov švedski kolega Goran Rosenberg te hrvatska kazališna redateljica Aleksandra Saša Broz.

U sklopu komemoriranja žrtava genocida u Srebrenici u Europskom je parlamentu postavljena izložba fotografija koje, kako kaže njihov autor, fotoreporter novinske agencije Reuters Dado Ruvić, „same za sebe pričaju nečujnu priču o gubitku, nemoći, izgubljenosti, potrazi, nikad nestaloj nadi, ali najviše o istinskoj boli nezaraslih rana“.

“Moramo uvijek nalaziti novi jezik za nove pojmove za nešto što je bitno, a ne se služiti floskulama. Nedopustivi su eufemizmi. Vrlo često se u Srbiji kaže da se nešto dogodilo – pa kako se to nešto dogodilo, valjda smo mi bili dio toga, to što se dogodilo ima ime i prezime, nije netko odnekud došao pa se nešto dogodilo. Ali, kada jednom počnete koristiti eufemizme i lagati onda to nastavljate i u drugim dijelovima života i na kraju ne znate ni tko ste ni što ste. Zato je važno biti precizan, imenovati i reći – genocid”, rekla je Borka Pavičević.

Ona je u raspravi bila vrlo kritična prema situaciju u Srbiji, gdje se još uvijek službeno tvrdi da ona nije bila u ratu, pa prema tome nije ni odgovorna za zločine. Spomenula je slučaj Vojislava Šešelja, koji je osuđen za zločine u Hrtkovcima, odakle su protjerani Hrvati, i koji na kraju kupuje kuću u tom mjestu odakle je protjerao njegove stanovnike. Pri tome, i dalje je zastupnik u srbijanskom parlamentu.

Surroi kaže da društva na Balkanu još žive u kulturama rata.

“Mi živimo u kulturama rata, u Bosni i Hercegovini i na Kosovu rat nije završio, on je stao i nastavlja se ratnim narativima. To se mora promijeniti i početi graditi kultura mira”, rekao je Surroi. Dodao je da bi za srbijansko društvo bilo puno bolje da o genocidu u Srebrenici djeca uče u svojim školama, a ne da o tome kasnije čuju od Bošnjaka.

“Rasprava je pokazala da ni umjetnost nije svemoćna. I umjetnici i intelektualci su sudjelovali u kreiranju uvjeta za širenje mržnje i, u konačnici, rata. Ni danas mogućnosti umjetnika i umjetnosti nisu baš velike ali bilo je razgovora o regionalnoj suradnji, o zajedničkim projektima. Uz svu skepsu umjetnost može učiniti više nego što mogu ostali segmenti javnog života, ponajprije politika“, rekao je zastupnik Radoš. Hina

Komentari

Komentari