epa08340354 The monument of Soviet era World War II Commander Ivan Konev lies on the ground after removing it from its pedestal in Prague, Czech Republic, 03 April 2020. The Municipal district of Prague 6 decided at its session on 12 September 2019 that the controversial statue will be moved to a new site in Prague and will be replaced by a new general monument to the liberation of the Prague during World War II. Konev took part in the liberation of Prague in the end of World War II but he also led the bloody suppression of the Hungarian uprising in 1956 and arranged the intelligence survey of Czechoslovakia prior to the Soviet-led invasion of the country in 1968 to suppress the so-called 'Prague Spring'. As the commander of Soviet forces in Berlin, he participated in the construction of the Berlin Wall. EPA/MARTIN DIVISEK

ČESI uklonili spomenik zločinačkom ruskom maršalu, masovnom ubojici i “antifašistu” koji je “oslobodio” Prag

Podijeli

Spomenik sovjetskom maršalu iz 2. svjetskog tata, Ivanu Stepanoviču Konjevu uklonjen je u Pragu unatoč prosvjedima iz Moskve. Brončana statua u natprirodnoj veličini skinuta je sa svoga postolja dizalicom u petak, rekao je glasnogovornik gradskog ureda.

Konjev (1897. – 1973.) sudjelovao je u bitci za Berlin sa svojim snagama u 2. svjetskom ratu. U svibnju 1945. s Crvenom Armijom umarširao je u Prag te uveo teror. Bio je uključen u gušenje mađarske prodemokratske revolucije 1956., a u vrijeme gradnje Berlinskog zida zapovijedao je sovjetskom vojskom u Istočnoj Njemačkoj.

Spomenik će biti premješten u trajni postav budućeg Memorijalnog muzeja 20. stoljeća.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova reagiralo je s ogorčenjem na tu odluku grada donesenu u rujnu. “Konjev je uklonjen, no Konjev će ponovno stajati – samo u muzeju”, rekao je Ondrej Kolar, konzervativni gradonačelnik odgovoran za 6. okrug Praga.

Češki kritičari na kip su gledali kao na simbol sovjetske opresije tijekom Hladnog rata, poput gušenja Praškog proljeća 1968. Zagovornici su u kipu vidjeli znak pobjede nad fašizmom.

Skupština okruga u Pragu je u rujnu prošle godine izglasovala da se kip ukloni jer su ga građani sustavno polijevali ružičastom bojom, što je potaklo spor oko spomenika u koji je bio uvučen i češki predsjednik i ruske vlasti.

Kip maršala Ivana Konjeva, koji je vodio sovjetske snage koje su “oslobodile” – a u stvarnosti njemačku okupaciju zamijenili sovjetskom – veći dio Čehoslovačke i ušle u Prag 9. svibnja 1945. podignut je 1980. Predmet je sporenja od pada komunizma 1989. zbog Konjevljevih kasnijih pothvata među kojima je i vodeća uloga u slamanju mađarskog ustanka 1956. kao i podizanje Berlinskog zida 1961. Demokratski i antitotalitaristički nastrojeni Česi ga smatraju masovnim ubojicom i slugom diktatora Staljina.

Češki povjesničari kažu kako je on bio upetljan u ruska izviđanja uoči invazije na Čehoslovačku 1968. koju je predvodio Sovjetski Savez. Rusija osporava njegovo sudjelovanje. Kip je zadnjih godina opetovano nagrđivan crvenom i ružičastom bojom što je navelo čelništvo praškog 6 okruga da ga prekrije ceradom i razmotri njegovo uklanjanje.

To je izazvalo bijes među proruskim aktivistima koji su nekoliko puta razderali ceradu koja je pokrivala kip. Rusko veleposlanstvo je isto tako prosvjedovalo rekavši kako prekrivanje kipa predstavlja oskvrnuće uspomene na pale vojnike Crvene armije.

“Smatramo nečuvenom današnju odluku…o prenošenju spomenika maršalu I.S. Konjevu”, reklo je u priopćenju rusko veleposlanstvo u Pragu nakon odluke u četvrtak skupštine 6 okruga češkog glavnog grada.

Spomenici iz sovjetskog doba uzrokovali su sporove i na drugim mjestima u istočnoj Europi.  2007. proruski prosvjednici su opsjeli estonsko veleposlanstvo u Moskvi i izazvali nerede u samoj Estoniji, u kojoj postoji velika ruska manjina, nakon što su estonske vlasti uklonile brončani kip vojnika Crvene armije s njegova mjesta u središtu Tallinna.

U Hrvatskoj su spomenici antidemokratskom režimu 1945-1990. smatrani “antifašističkima”.

Komentari

Najnovije