Četvrtak, prosinac 12, 2019

Česi nakon 40 godina vratili državljanstvo slavnom antikomunističkom piscu, autoru “Knjige smijeha i zaborava”

Slavni književnik Milan Kundera dobio je češko državljanstvo 40 godina nakon što mu je komunistički režim oduzeo čehoslovačko državljanstvo, priopćilo je u utorak češko ministarstvo vanjskih poslova.

Kunderi i njegovoj supruzi Veri dokumente je, u njihovu domu u Parizu 28. studenoga uručio češki veleposlanik Petr Drulak, rekla je glasnogovornica ministarstva.

“Nije bilo nikakve ceremonije, već su dokumenti samo osobno dostavljeni”, rekla je.

Kunderine knjige su, istaknulo je češko ministarstvo vanjskih poslova, “učinile Češku slavnom u cijelome svijetu”.

Češki premijer Andrej Babis je tijekom posjeta Parizu prošle godine predložio da se Kunderi i njegovoj supruzi dodijeli češko državljanstvo.

“Bili su doista sretni, svjesni da taj čin neće izmijeniti njihove živote, no osjetili su njegovu simboličnu vrijednost i bilo im je jako drago”, rekao je Drulak.

Kundera, danas devedesetogodišjak, tadašnju je Čehoslovačku napustio 1975. te nastavio život u Francuskoj. 

Čehoslovačke vlasti oduzele su mu državljanstvo nakon objave “Knjige smijeha i zaborava” 1979. godine u kojoj je tadašnjega čehoslovačkog predsjednika Gustava Huska nazvao “predsjednikom zaborava”. 

Godine 1981. dobio je francusko državljanstvo. Kundera je povremeno posjećivao Češku, ali uvijek inkognito i nikada nije razgovarao s novinarima.

Čehoslovačka se 1993. raspala na Češku i Slovačku, četiri godine nakon propasti komunističkog režima.

U jednom intervjuu danom prije nekoliko godina, Kundera se osvrnuo i na sudbinu svoje vječne teme, srednjoeuropske kulture, ali i na potonuće zapada:

Kao obrazac kulturne povijesti, Istočna Europa je Rusija, s prilično specifičnom poviješći ukorijenjenom u bizantskom svijetu. Češka, Poljska, Mađarska, baš kao i Austrija (tu spada i Hrvatska, op. priznajem), nikad nisu bile dio Istočne Europe.

Od samog početka su sudjelovale u velikoj avanturi zapadne civilizacije, s gotikom, renesansom i reformacijom… pokretom koji je nastao baš u tom regionu.

Tamo je, u Srednjoj Europi, ta moderna kultura pronašla najveće podsticaje: psihoanalizu, strukturalizam, dodekafoniju, Bartókovu muziku, Kafkinu i Musilovu novu estetiku romana. Poslijeratno pripajanje Srednje Europe (ili njenog najvećeg dijela) ruskoj civilizaciji doprinijelo je da zapadna kultura izgubi svoj ključni gravitacioni centar. To je najznačajniji događaj u povijesti Zapada dvadesetog stoljeća, i ne možemo odbaciti mogućnost da je kraj Srednje Europe označio početak kraja čitave Europe.

Shvatio sam vrijednost humora u doba staljinističkog terora. Tad sam imao dvadeset godina. Uvijek sam mogao prepoznati osobu koja nije staljinist, osobu koje se ne moram bojati, po načinu na koji se smijala. Smisao za humor je bio pouzdan način prepoznavanja. Još otad, plašio me je svijet koji je izgubio smisao za humor.

Đavo se smije jer mu božiji svijet izgleda besmisleno; anđeli se smiju od radosti, jer sve u božijem svijetu ima svoj smisao.

Komentari

Komentari