FaH

Novi prioriteti Europske komisije su migracije, obrana, sigurnost i stabilnost te jačanje konkurentnosti i pozicioniranje Europe kao globalnog lidera u istraživanjima i inovacijama

Zbog smanjenja bespovratnog sufinanciranje dosadašnjih 85 na 70 posto Hrvatskoj prijeti gubitak od gotovo dvije milijarde eura (15 milijardi kuna) iz fondova Europske unije, ali i kraj korištenja tih fondova za mnoge jedinice lokalne samouprave jer se iznos vlastitog ulaganja udvostručuje s 15 na 30 posto, piše Večernji list. 

Novi prioriteti

“Mnogi gradovi i općine u Hrvatskoj nemaju fiskalni kapacitet koji bi im omogućio da u projekte financirane iz fondova EU-a ulažu 30 posto svog novca”, upozorava hrvatska zastupnica iz redova HDZ-a u Europskom parlamentu Ivana Maletić u svojoj analizi “EU proračun nakon 2020.: Je li ovo kraj kohezijske politike?” u kojoj je analizirala novi višegodišnji financijski okvir (VFO) koji je Europska komisija u svibnju predložila za razdoblje od 2021. do 2027.

Maletić u analizi ističe kako su novi prioriteti Europske komisije migracije, obrana, sigurnost i stabilnost te jačanje konkurentnosti i pozicioniranje Europe kao globalnog lidera u istraživanjima i inovacijama.

Kohezijska politika

Kako bi osigurala sredstva za nove prioritete, Europska je komisija predložila ukupno 10-postotno smanjenje ulaganja u kohezijsku politiku, namijenjenu siromašnijim članicama unutar koje se Kohezijski fond smanjuje za 45,4 posto i Europski socijalni fond za 7,3 posto te 16 posto manje novca za zajedničku poljoprivrednu politiku i ruralni razvoj, unutar koje se Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj smanjuje za čak 28 posto.

Gubitak od dvije milijarde eura

“U sklopu tih rezanja, Komisija je i za Hrvatsku predložila smanjenje omotnice u iznosu od šest posto u odnosu na razdoblje od 2014. do 2020., što je oko 650 milijuna eura, ali smanjenje je i veće jer mi u tekućem razdoblju (2014. – 2020.) nismo dobili sto posto iznosa koji nam pripada zbog tzv. phasing in perioda, odnosno postupnog ulaska u sustav korištenja EU fondova pa smo tako prvu godinu članstva imali 60 posto od ukupne alokacije, drugu 80 posto, a tek od treće godine imamo 100 posto”, ističe Maletić koja kaže kako to znači za Hrvatsku gubitak od dvije milijarde eura.

“Zašto bi Hrvatska imala manje prilika u odnosu na druge države članice iz petog vala proširenja?”, zapitala se Maletić koja smatra da se Hrvatska tek počela uhodavati u financiranje ruralnih područja.

‘Treba nam nova prilika’

“Činjenica je da ovakvim prijedlogom Komisije EU fondovi i dalje postoje, ali slijedi smanjenje koje nam kao najnovijoj državi članici na dnu ljestvice razvijenosti (iza nas je samo Bugarska) nikako ne odgovara jer nam upravo nakon prve omotnice, na kojoj smo napravili mnogo pogrešaka, treba nova prilika s većim sredstvima kako bismo ubrzali korak s drugima. To su imale ostale države i nema smisla da Hrvatska bude zakinuta”, smatra HDZ-ova europarlamentarka.

Poznata zastupnica smatra kako se predloženim proračunom stvara paradoks jer se njime jačaju programi konkurentnosti koji najviše koriste najrazvijenije države članice, a smanjuju se sredstva za koheziju i zajedničku poljoprivrednu politiku te ruralni razvoj čiji je cilj smanjenje razlika u razvijenosti, te je protiv takvog proračuna.

Europski parlament prihvatio je 14. studenoga potpuno drukčije rješenje proračuna od onog što je predložila Europska komisija.

KOmentari
Prati nas i ne propusti ekskluzive!