fbpx
Srijeda, studeni 20, 2019

AKADEMIK RUDOLF: Zašto u prijedlogu zakona o blagdanima uz fašizam nije naveden komunizam?

Novi prijedlog Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima Vlada je ovih dana poslala u hitnu saborsku proceduru ne prihvativši nijednu primjedbu iz javne rasprave. Zanemarila je i primjedbe akademika Davorina Rudolfa, Ivana Aralice i Dubravka Jelčića te sveučilišnih profesora Đure Njavre i Miroslava Tuđmana, koji su svoj prijedlog uputili Saboru i Vladi još u lipnju ove godine. U njemu su zatražili da se 25. lipnja proglasi Danom neovisnosti, što je Vlada i predložila, ali taj bi dan bio samo spomendan, a ne blagdan. Što o prijedlogu novoga blagdanskog kalendara kaže akademik Rudolf, koji je bio ministar u prve tri vlade nakon demokratskih promjena, zapitali su ga novinari Večernjeg lista, na čijim stranicama možete pročitati cijeli intervju a mi prenosimo kraći izvod.

Zadovoljava li vas Vladin prijedlog? 

Vlada predlaže da se konačno utvrdi Dan neovisnosti 25. lipnja, ali iznenadio me prijedlog da se taj dan normira kao spomendan, a ne kao blagdan i neradni dan! U utorak, 25. lipnja 1991., stupili su na snagu Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti RH i Deklaracija o uspostavi suverene i samostalne RH, koji su zajedno s Ustavom donesenim 22. prosinca 1990. temeljni pravni i politički dokumenti o rođenju istinski neovisne i suverene države Hrvatske. Prvi put nakon 1102. bez Mađara, Mlečana, Habsburgovaca, Turaka, Beča, Budimpešte ili Beograda. Taj dan, dakle 25. lipnja 1991., država Hrvatska stekla je međunarodnopravni subjektivitet, pravo na opstanak, dostojanstvo, poštovanje teritorijalne cjelovitosti i pravo na samoobranu. Državne granice koje je zatekla postale su granice zaštićene međunarodnim pravom, a oružani nasrtaji na te granice i hrvatski državni teritorij međunarodni je zločin agresije.

Taj dan, dakle, smatrate jednim od najvećih u hrvatskoj povijesti?

Dopustite da sve to sažmem: 25. lipnja 1991. unesene su dvije povijesne novine u hrvatski državni prostor. Prva, prestala je postojati prva južnoslavenska država, stvorena 1. prosinca 1918., zahvaćena ratom 1941. i preoblikovana iznutra 1943. i 1945. Zauvijek je okončan jugoslavenski pokus dug 72 godine i neostvarena južnoslavenska epoha. Druga, komunistički je totalitarizam mirnim putem zamijenjen demokratskim, višestranačkim parlamentarizmom i tržišnim gospodarstvom. Nažalost, nakon tih povijesnih magistralnih postignuća nametnut nam je dugotrajan, krvav i razoran obrambeni rat.

Ali mnogima je 8. listopada istinski Dan neovisnosti, jer su na taj dan 1991. prekinute sve veze s Jugoslavijom, a to je 2000. ugrađeno i u zakon?

Odluka donesena u Saboru 8. listopada nije bila konstitutivan akt o nastanku države Hrvatske. Odlukom o konačnom prekidu svih veza s federalnim republikama bivše Jugoslavije samo su potvrđeni i implementirani akti o neovisnosti usvojeni 25. lipnja 1991. To je kazano u samome uvodu odluke od 8. listopada. Moram istaknuti još jedan važan detalj. U međunarodnim odnosima rat se definira kao oružani sukob između država. Dok nema države, sukob se klasificira kao unutarnji, građanski rat. U takvom internom sukobu nema napada ni agresora izvana. Agresivni rat na Hrvatsku 1991. sigurno nije započeo tek 8. listopada.

Vlada predlaže da 22. lipnja ostane Dan antifašističke borbe i blagdan. Slažete li se? 

Hrvatski je sabor 30. lipnja 2006. donio Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnoga komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945.–1990. u kojoj su osuđeni veliki totalitarizmi 20. stoljeća, posebice komunizam. Osuda svih totalitarizama sadržana je i u nizu međunarodnih dokumenata. Zašto u Vladinu prijedlogu zakona o blagdanima uz fašizam nisu navedena i druga dva totalitarizma, nacizam i komunizam? Bilo bi primjerenije taj praznik nazvati Danom otpora svim totalitarizmima. U Sloveniji je taj nacionalni blagdan nazvan Dan otpora okupatorima.

Cijeli intervju s Davorinom Rudolfom pročitajte na stranicama Večernjeg lista.

Komentari

Komentari