Jedini zapovjedni blagdan koji pripada samo katoličkoj tradiciji, jeste blagdan kojega katolika Crkva slavi danas. Zašto je Tijelovo jedini katolički blagdan? Isključivo zbog činjenice što je nastao nakon raskola katoličanstva na katoličantvo i pravoslavlje. Ovim sakramentom katolici svetkuju oltarski sakrament, Isusovo prisustvo u hostiji, jer mi kršćani vjerujemo u transsupstanciju, što znači da se u pretvorbi a misnom slavlju neumrlo Kristovo tijelo zaista javlja pod prilikom kruha a krv pod prilikom vina.

Ovaj se Blagdan ne slavi uvijek istoga dana, jer je vezan uz Posljednju večeru i pomičan je. Razlog zato jeste činjenica da se Posljednja večera dogodila u četvrtak uoči Muke, kada je Isus Krist ustanovio Euharistiju, tj. pričešćivanje kruhom i vinom, a taj se blagdan uvijek slavi u četvrtak poslije Presvetog Trojstva. Kako se pomiče Uskrs s njim se pomiču i ostali blagdani.

Ovaj se blagdan najprije počeo slaviti u Njemačkoj 1253. godine, a deset godina poslije u Orvietu, svećenik Petar iz Praga vidio je kako iz hostije kapa krv. U to vrijeme baš u Orvietu se nalazio papa Urban. Svećenik Petar mu se ispovijedio, a nakon toga papa je proglasio čudo te 1264. godine uveo zapovijedani blagdan Tijelova za cijelu Crkvu. Interesantno je da je sveti Toma Akvinski bio začuđen da izradi bogoslužje za tu svetkovinu.

U Hrvatskoj je Tijelovo i zapovjedni blagdan,. Ali istovremeno i državni blagdan. Nakon Drugog Vatikanskog sabora katolička je Crkva uvela četiri zapovjedna blagdana za svako godišnje doba po jedan. Tako je za proljeće zapovjedanim blagdanom postao blagdan Tijelova ili Brešančeva kako ga u narodu zovu sa svojom procesijom. Hrvatski je sabor u jesen 2001. godine uvrstio ovaj blagdan u popis državnih praznika.

Anto Pranjkić/Priznajem.hr

KOmentari
Prati nas i ne propusti ekskluzive!