Ivan Prskalo, novo lice hrvatske političke scene, na trećem je mjestu Mostove liste kandidata za europarlamentarne izbore. Prskalo je pravnik u velikom međunarodnom koncernu te se bavi i aktivizmom u društvenom sektoru.

Kako ste se odlučili za kandidaturu na ovim izborima i na Mostovoj listi?

Odlučio sam dati svoj doprinos borbi za položaj Hrvatske u EU, očuvanje hrvatskog načina života, kao i za bolji put kojim Europska unija treba krenuti. S Mostom dijelim iste vrijednosti, kao što su pošteni rad, transparentnost, borba protiv korupcije, važnost prava građana da direktno odlučuju, a doista vjerujem i da je naša zemlja borbe vrijedna. Kao suprug i otac, želim da moja djeca, kao i sva ostala, imaju pred sobom veće mogućnosti nego mi sada i da im u naslijeđe ostavimo zdrav okoliš i sigurnost.

Šest godina smo u Europskoj uniji – kakav položaj trenutačno ima Hrvatska kao članica i što biste pokušali promijeniti po tom pitanju u Europskom parlamentu?

Na nizu primjera vidimo da naša domovina nije ravnopravna članica. Zašto 90% sredstava za istraživanje preko Europskog istraživačkog vijeća (ERC) ide starijim članicama? Zašto hrvatski jezik neće biti u potpunosti primijenjen u radu Europskog parlamenta ni u trećem sazivu u kojemu će raditi naši zastupnici? Postoje tendencije za smanjenjem kohezijske politike i skraćenjem roka za realizaciju projekata, što ne ide u korist slabije razvijenim članicama s manjim apsorptivnim kapacitetom. Mostovi kandidati odlučno se protive takvim planovima, a kao potencijalni europarlamentarac se želim izboriti i za to da naš poljoprivrednik, poduzetnik, student, učitelj ima jednake uvjete i mogućnosti kao onaj u Danskoj, Njemačkoj ili Švedskoj, a trenutačno Hrvatska definitivno nije u poziciji pružiti im to.

Kakva je budućnost Europske unije, posebno sada dok je poljuljana dogovorima oko Brexita?

Nakon ovih izbora promijenit će se izgled Europskog parlamenta i Europe. Možemo očekivati i bitnu promjenu političke situacije. Uz to, i Hrvatsku upravo u tom razdoblju očekuje predsjedanje Vijećem EU-a. Najvažnija tema trebala bi biti smanjivanje razlika između bogatih i manje razvijenih članica. Hrvatska treba staviti to pitanje na stol i odrediti ga kao primarni cilj. Primjerice, već imamo kohezijske fondove, čiji je cilj smanjenje neravnopravnosti unutar EU kako bi zemlje koje zaostaju dostigle one naprednije, ali tražimo da jedan od kriterija bude rizik od iseljavanja, jer ako je neka zemlja pogođena masovnim odlaskom ljudi i gubi kvalificirani kadar, ona nikada neće stići razvijenije zemlje. Pitanje je imamo li sposobne ljude u Vladi i Europskom parlamentu koji bi ustrajali u tom smjeru, Most sigurno hoće.

Jedinstveno tržište će također osjetiti posljedice Brexita, što nas očekuje u narednom razdoblju u trgovini?

Jedinstveno tržište je najveći dobitak europskih integracija i potrebno je zaštiti potrošače i radnike i pri ovim novim promjenama, a s druge omogućiti visoke stope rasta i globalnu konkurentnost europskih gospodarskih subjekata. Naši će se zastupnici zalagati za dodatnu liberalizaciju tržišta usluga, s izuzetkom gospodarenja strateškim resursima poput šuma i voda, na kojemu još uvijek postoje nacionalni monopoli i oligopoli s ciljem povećanja konkurentnosti te podizanja kvalitete usluga uz smanjenje cijena. Administrativno i financijsko rasterećenje, posebno malih i srednjih tvrtki, trebalo bi biti prioritet i nacionalne i europske politike. Također, zalagat ćemo se za potpisivanje što većeg broja sporazuma o slobodnoj trgovini u sljedećem mandatu.

Izazovi u pogledu radne snage prisutni su diljem EU, a sve više i u Hrvatskoj. Koje je rješenje?

Zalažem se za jednakopravnost svih radnika u Europskoj uniji – svaki građanin EU-a ima pravo na jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, pravedne radne uvjete te socijalnu zaštitu i uključenost. Most se ne protivi mobilnosti koja je jedna od temeljnih sloboda, ali naglasak stavlja na zadržavanje domaćih ljudskih resursa i ulaganje u njih. U Europskom parlamentu potrebno je založiti se za specifične nacionalne programe krojene prema potrebama svake pojedine članice koji će se financirati iz zajedničke blagajne, a privatni sektor može znatno doprinijeti izradi takvih programa i obrazovnih kurikula koji će poticati izvrsnost i pratiti potrebe tržišta.

Treba li se Europska unija širiti?

Naravno, mislim da bi bilo sjajno kad bi nam se pridružio jedan Island, jer bi to doprinijelo boljem standardu svih članica. U regiji je to kompleksno pitanje – načelno da, ali uz poštivanje svih uvjeta i rješavanje otvorenih pitanja u međudržavnoj suradnji. Želio bih naglasiti da će se Most zalagati za to da Hrvatska nikako ne propusti riješiti otvorena pitanja putem procesa pristupanja tih država, posebno u slučaju Srbije gdje se treba riješiti pitanje ratne odštete i nestalih.

Za kakve ćete se vrijednosti svjetonazorski zalagati u daljnjem političkom radu?

Katolik sam i vjera je važan dio mog života. Ona me motivira i potiče me da se dajem za opće dobro. Uvijek ću životom i radom promovirati kršćanske vrijednosti u koje vjerujem i koje su u općem interesu društva. Zalažem za apsolutnu zaštitu slobode govora i mišljenja, kao i sve ostale slobode – sve dok one ne ugrožavaju tuđu. Sloboda je temelj europske kulture, tako da bih u Europskom parlamentu imao mogućnost promocije hrvatskih vrijednosti i načina života, bez da to bude shvaćeno kao zatiranje tuđih. Primjerice, nikad ne bih dao glas za zakon koji omogućava pobačaj.

Autor: Priznajem.hr

KOmentari
Prati nas i ne propusti ekskluzive!