Od Domovinskog rata umrlo više od 70.000 branitelja; nedavno smo se oprostili od njih troje

Podijeli

Od završetka Domovinskog rata umrlo je više od 70.000 hrvatskih branitelja. Najviše njih preminulo je od raznih oblika tumora (38,7 – 41,4 posto) u prosječnoj dobi od 63,2 godine, dok je prosječan životni vijek opće populacije u Republici Hrvatskoj 78 godina života. Visoka stopa smrtnosti braniteljske populacije posljedica je vremenski duge izloženosti kumulativnom ratnom stresu zbog čega se kod branitelja bolesti pojavljuju dosta ranije, čak 20 godina, nego što bi se ta bolest uobičajeno pojavila.

Praćenje pobola i smrtnosti hrvatskih branitelja

Godine 2012. objavljeni su prvi podaci o smrtnosti branitelja koji su bili prikupljeni u razdoblju od 1998. do 2010. godine, u sklopu znanstveno-istraživačkog projekta „Praćenje pobola i smrtnosti hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji“ koji provodi Ministarstvo branitelja u suradnji s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo (HZJZ). Studijom je zamijećeno da je u navedenom razdoblju umrlo 24.249 (4,84 posto) hrvatskih branitelja, prosječne životne dobi od 50,9 godina života, a kao najčešći uzrok smrti bili su razni oblici novotvorina (tumori).

Zabluda i laži nije nedostajalo u proteklim godinama, a one su često imale grozan učinak na populaciju hrvatskih branitelja, a da bi se ta populacija razumjela treba znati da je od njih 438.437 u radnom odnosu 192.305, nezaposlenih je 74.159 i oni nemaju primanja. Taj je broj od siječnja 2017., smanjen, jer je uz razne mjere 10.923 hrvatskih branitelja našlo zaposlenje. U evidenciji je 508.325 hrvatskih branitelja, danas je živih 438.437 njih, u Domovinskom je ratu poginulo 8.394 njih, nestalo 438. Od početka Domovinskog rata umrlo je više od 61.000 branitelja, od kojih je samoubojstvo počinilo njih 3.267. Prosječna životna dob hrvatskih branitelja je 54,3 godine. U siječnju 2017. u evidenciji je bilo 445.478 branitelja, a 23. kolovoza ove godine za 7.041 manje i to unatoč ponovno otvorenom roku za stjecanje statusa hrvatskog branitelja. 56.994 branitelja su invalidi Domovinskog rata. Među njima je 1.163 onih koji su taj status stekli od stupanja na snagu novog Zakona o hrvatskim braniteljima. Analiza smrtnosti u 2018. godini je između ostaloga rezultirala ovim kongresom, jer je od 3.899 umrlih lani 74 posto njih bilo mlađih od 70 godina starosti. Među njima je i 640 HRVI od kojih je suicid počinilo njih tri posto”, rekao je u rujnu 2019. godine ministar branitelja Tomo Medved uoči Hrvatskog kongresa psihosomatske medicine i psihoterapije “Zajedno u miru, zajedno u zdravlju”, održanog u Karlovcu pod inicijativom Zagrebačkog instituta za kulturu zdravlja (ZIKZ), medicinskih fakulteta iz Rijeke i Zagreba, te stručnih društva i braniteljskih udruga.

Prikupljanje podataka preventivnim sistematskim pregledima

Visoka stopa smrtnosti razlog je pokretanja „Programa preventivnih sistematskih pregleda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata“ (2016.), također u nadležnosti Ministarstva branitelja, u sklopu kojeg HZJZ evidentira i analizira podatke o zdravstvenom stanju hrvatskih branitelja kako bi se mogli pratiti najčešći uzroci oboljenja najvećeg broja branitelja te postotak smrtnosti u usporedbi s općom populacijom. Povod pokretanja ovog projekta je prvenstveno podizanje svijesti braniteljske zajednice o očuvanju zdravlja redovitim odlaskom na preventivne preglede s ciljem pravovremenog otkrivanja oboljenja.

Naime, „Program preventivnih sistematskih pregleda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata“ provodi se u 29 općih i županijskih bolnica, kliničkih bolnica i kliničkih bolničkih centara. Pilot projekt pokrenut je na području Vukovarsko-srijemske županije te prema dostupnim podacima, u razdoblju od listopada do kraja prosinca 2016. godine pregledana su 823 hrvatska branitelja. Nakon što se projekt počeo provoditi u ostalim županijama, interes branitelja prema preventivnim sistematskim pregledima poprima uzlaznu putanju, stoga 2017. godine pregledu pristupa 17.479 branitelja, 2018. g. njih 21.670, a 2019. godine 21.066 (Izvješće o rezultatima provedbe Programa). Sukladno navedenim podacima, od 2016. do 2020. godine preventivni sistematski pregled obavilo je 61.098 hrvatskih branitelja.

Iz prikupljenih preliminarnih rezultata je vidljivo da je najveći broj preminulih branitelja umrlo od novotvorina (tumora), a potom slijede preminuli od bolesti cirkulacijskog sustava (infarkt, moždani udar i sl.) te od posljedica ozljeda, trovanja i drugih sličnih uzroka, dok, prema postojećim podacima, primarni uzrok smrtnosti u općoj populaciji u RH su bolesti cirkulacijskog i krvožilnog sustava. Dakle, uspoređujući podatke o uzrocima smrtnosti iz braniteljske i opće populacije, možemo zaključiti da je prisutan značajan porast pojave tumora među braniteljskom zajednicom što je zabrinjavajuće jer su zbog izloženosti kumulativnom ratnom stresu branitelji pod većim rizikom od brzog napredovanja bolesti sve do smrtnog ishoda. Naime, podaci Registra uzroka smrti HZJZ-a i Registra hrvatskih branitelja u Hrvatskoj bilježe da je u 2019. godini preminulo 4.888 hrvatskih branitelja, od čega su 4.782 muškarca i 106 žena. Prosječna starost umrlih bila je 63,2 godine, od čega je u dobi od 40 do 64 godine starosti preminulo njih  2.792 (57,1%), dok 2.096 (42,9%) u dobi od 65 i više godina. Uzimajući u obzir službene brojke o smrtnosti iz prethodnih godina, ukupna brojka preminulih branitelja od Domovinskog rata danas je viša od 70.000.

Vodeći uzrok smrti među svim braniteljima su novotvorine od kojih je umrlo 1.892 ili 38,7% od umrlih branitelja. Druga po redu je skupina cirkulacijskih bolesti s ukupno umrlih 1.429 ili 29,2%. Treći vodeći uzrok smrti su bolesti probavnog sustava s 387 umrlih ili 7,9%. Ozljede i trovanja su četvrti uzrok smrti s 336 ili 6,9% od umrlih branitelja. Bolesti endokrinog sustava su peti vodeći uzrok s 241 ili 4,9% umrlih branitelja“, navodi izvješće HZJZ-a.

O uzlaznom trendu smrtnosti branitelja svjedoče učestale obavijesti o posljednjim ispraćajima branitelja koje pristižu na tjednoj bazi. Nedavno smo se oprostili od tri hrvatska branitelja: generala Josipa Zvirotića, generala Nojka Marinovića i pukovnika Viktora Alekševića. U nastavku slijedi prikaz njihovog ratnog puta te doprinosa za ostvarivanje hrvatske države, tijekom i nakon rata.

General Josip Zvirotić

U ponedjeljak 21. prosinca 2020. godine, nakon postoperativnih komplikacija u bolnici u Slavonskom brodu, preminuo je general Josip Zvirotić u 61. godini života. Uoči formiranja Hrvatske vojske (HV) 1991., pristupa Zboru narodne garde kao dragovoljac, te tijekom svoje vojne službe biva zapovjednik 108. brigade ZNG-a u Slavonskom Brodu (od 1. kolovoza 1991.), 109. brigade HV-a u Vinkovcima (od početka studenog 1991.) i 3. Gardijske brigade u Osijeku (od 2. prosinca 1992.) gdje je bio zadužen za pripremu ustrojavanja oklopne brigade HV-a. U srpnju 1994. godine, odlazi u Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske (GS OS RH) te djeluje u sklopu Ureda pomoćnika načelnika GS OS RH za načelnika Odjela oklopništva, a potom i Odjela za doktrinu KoV-a (kopnene vojske). Zvirotić je sudjelovao u svim operacijama Domovinskog rata, a osobito se istaknuo prilikom obrane Bosanske Posavine i Istočne Slavonije te u vojno-redarstvenim operacijama Maslenica, Bljesak i Oluja. Naime, upravo svojom kompetentnošću kao zapovjednik dao je doprinos u „ustrojavanju, opremanju i razvoju oklopnih postrojbi HV-a, sudjelovanju u pripremi i izvođenju svih važnih vježbi, gađanja i u izradi doktrine i strategije razvoja i opremanja HKOV-a, roda oklopništva“, navodi se u monografiji 3. gardijske brigade HV-a „Kune”. Također, Zvirotić je završio Ratnu školu „Ban Josip Jelačić” (2000.) nakon čega je postavljen za zapovjednika 5. korpusa HKOV-a u Pazinu te 2006. godine za zapovjednika 4. korpusa HKOV-a Split s odgovornošću za cijelo područje kopnenog djela Istre i Dalmacije.Godine 2003., biva promaknut u čin brigadnog generala, a umirovljen je 2007. iz HV-a. Zbog postignutih uspjeha odlikovan je Redom Nikole Šubića Zrinskog, Redom bana Jelačića, Redom hrvatskog trolista, Redom hrvatskog pletera, Spomenicom domovinske zahvalnosti te medaljama Bljesak i Oluja.

General Nojko Marinović

General Nojko Marinović, zapovjednik obrane Dubrovnika u Domovinskom ratu, preminuo je u ponedjeljak 4. siječnja 2021. godine, u 73. godini života nakon duge i teške bolesti. Vojnu službu započinje u sklopu Jugoslavenske narodne armije gdje je bio postavljen za zapovjednika vojarne, no početkom Domovinskog rata, prelazi u Zbor narodne garde 19. rujne 1991. godine. Marinović, uz oko 700 branitelja, zaslužan je za postavljanje obrane grada Dubrovnika, no biva teško ranjen već sljedeće godine od nagazne mine tijekom izviđanja. Međutim, na vlastiti zahtjev napušta bolnicu te se vraća u obranu Dubrovnika kada postaje zamjenikom tadašnjeg zapovjednika Južnog bojišta generala Janka Bobetka, a nakon osam mjeseci u zapovjedništvu odlazi u mirovinu. Marinović je za svoja vojna postignuća nagrađen sljedećim odličjima: Redom kneza Domagoja s ogrlicom, Redom bana Jelačića, Redom Petra Krešimira (2020. godine povodom 25. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja), a grad Dubrovnik mu je 2010. godine dodijelio nagradu za životno djelo. Također, na Haškom sudu je svjedočio o opsadi Dubrovnika u procesu protiv Slobodana Miloševića (2003.).

Pukovnik Viktor Alekšević

U osječkoj bolnici, u nedjelju 10. siječnja 2021., preminuo je pukovnik HV-a Viktor Alekšević u 68. godini života, koji je također bio dragovoljac te je svoju vojnu službu odrađivao u sklopu novogradiške 3. bojne 108. brigade ZNG RH. Formiranjem 121. brigade HV-a Nova Gradiška prelazi s cijelom bojnom u njen sastav koja na koncu postaje 1. bojna 121. brigade HV, a umirovljen je u činu pukovnika.

Alekšević je sudjelovao u Domovinskom ratu od samog početka, u kojem biva teško ranjen, međutim nakon oporavka nastavlja pomagati ostalim braniteljima pri ostvarivanju njihovih prava, pronalaženju posla i rješavanju stambenog pitanja. Također, djelovao je u sklopu braniteljskih udruga. Bio je prvi predsjednik Kluba veterana Domovinskog rata u Novoj Gradiški (osnovan 14. kolovoza 1992. g.) te aktivni član Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, 121. brigade Hrvatske vojske, Nezavisnih dragovoljca hrvatskih, gdje je sudjelovao u brojnim humanitarnim akcijama.

 

Činjenica je da naspram opće populacije stopa smrtnosti branitelja konstantno raste kao posljedica izloženosti kumulativnom ratnom stresu koji utječe na pojavu oboljenja kod branitelja ranije nego što bi se inače pojavile. Međutim, povećanje osviještenosti braniteljske zajednice o važnosti preventivnih sistematskih pregleda zasigurno je doprinijelo u pravovremenom otkrivanju oboljenja i liječenju istih, što je vidljivo u porastu prosječnog životnog vijeka branitelja (s 50,9 na 63,2 godine starosti) koji je, unatoč tome, i dalje dosta niži u usporedbi s prosječnim životnim vijekom opće populacije u RH.

 

Autor: Žana Jukić

Projekt Razvoj informativne platforme „Hrvatski branitelj“ UP.02.1.1.10 sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost iznosi 1.302.730,93 HRK.

Sadržaj članka isključiva je odgovornost Udruge Priznajem.

Komentari

Najnovije