Neki su okrivljeni, neki oslobođeni: Procesuiranje ratnih zločina iz Domovinskog rata

Podijeli

Protekli mjesec medijski prostor ispunila je tema procesuiranja ratnih zločina iz Domovinskog rata. Neki osumnjičenici su osuđeni, drugi oslobođeni krivnje, nečiji procesi su vraćeni na početak, a pojedini su tek uhićeni i otvara se sudski postupak protiv njih. Idemo redom.

Uhićen 65-godišnjak u frankfurtskoj zračnoj luci

Dana 5. ožujka, Njemačka savezna policija je izvijestila da je u Frankfurtu uhitila 65-godišnjaka koji je osumnjičen za četverostruko ubojstvo tijekom Domovinskog rata. Kako prenose srpski mediji, riječ je o Savi Grnoviću koji je kao pripadnik paravojnih srpskih formacija usmrtio četveročlanu obitelj Kozbašić, u Petrinji 1991. godine.

Inače, protiv Grnovića je podignuta optužnica još 1993. godine za počinjenje kaznenog djela genocida. Uz njega, postupak je pokrenut i protiv Jovana Rebrače, Mile Jajića, Save Šarčevića, Dušana Rebrače, Bože Vidakovića, Dragana Čugalja i Dušana Vidovića.

Godine 1995. osumnjičenici su proglašeni krivima na Županijskom sudu u Osijeku, a presudu je potvrdio Vrhovni sud Republike Hrvatske (VSRH) 1997. g..

„… okrivljenici su proglašeni krivima što su tijekom 1991. i 1992. godine u Tenji, za vrijeme okupacije, opt. Jovan Rebrača kao komandant tzv. TO, opt. Mile Jajić kao komandant tzv. civilne zaštite, a ostali optuženici kao pripadnici lokalnih paravojnih postrojbi, djelujući u sklopu općeg plana protjerivanja nesrpskog pučanstva i stvaranja tzv. Velike Srbije, organizirali i provodili prisilne radove za pripadnike nesrpskih naroda, onemogućavanje i ograničavanje slobode kretanja, zastrašivanja i prijetnje smrću, pljačkanje imovine, rušenje katoličke crkve, miniranje kuća Hrvata, što je imalo za posljedicu i ubijanje Hrvata, pa su tako ubijene 24 osobe, da bi 20. travnja 1992. iz okupirane Tenje bilo protjerano 98 Hrvata i drugih nesrba. Time su počinili kazneno djelo genocida te su osuđeni na kazne zatvora: Jovan Rebrača u trajanju od 15 godina, Mile Jajić u trajanju od 14 godina, Savo Šarčević u trajanju od 12 godina, Dušan Rebrača u trajanju od 12 godina, Božo Vidaković u trajanju od 14 godina, Dragan Čugalj u trajanju od 10 godina, Savo Grnović u trajanju od 10 godina i Dušan Vidović u trajanju od 10 godina,“ iznosi Documenta.

Uz obitelj Kozbašić, žrtve zločina u Tenji su: Ivica Prodanović, Đuro Kiš, Stevo Bačić, Ivo Valentić, Vlado Valentić, Ante Golek, Joso Medved, Franjo Fuček, Marko Knežević, Mara Knežević, Kata Tot, Anuška Horvat, Josip Prodanović, Jure Šarić, Josip Hodak, Stjepan Penić, Seka Penić, Francika Bogović, Pero Mamić, Mato Nađ, Marija Cerenko, Manda Banović, Betika Gotovac i Andrija Gotovac, navodi se u presudi.

Pravomoćna presuda za ubojstva najmanje 75 civila u Baćinu

Dana 10. ožujka, VSRH je priopćio da su pravomoćno osuđeni Milinko Janjetović, Momčilo Kovačević, Stevo i Veljko Radunović, Stevan Dodoš, Branko Dmitrović i Slobodan Borojević, pripadnici tzv. SAO Krajine, na 15 do 20 godina zatvora zbog ubojstva najmanje 75 civila u Baćinu, 1991. godine. Marin Krivošić i Katica Pekić, kojima je također suđeno u tom procesu, oslobođeni su na temelju Zakona o općem oprostu (1996.).

Janjetović, Kovačević i Radunoviću dobili su kazne od 20 godina jer su zapovjedili i sudjelovali u ratnom zločinu, dok su Dodoš i Dmitrović kažnjeni s 15 godina zatvorske kazne s obzirom na to da nisu imali zapovjedne ovlasti.

„Petorica optuženika osuđeni su zbog ubojstva civilnog stanovništva za vrijeme oružanog sukoba 1991. Zapovjedili su i sudjelovali u nezakonitom odvoženju civila i njihovom zatvaranju. Potom su civile ukrcali u autobus i odvezli na lokaciju uz rijeku. Uz sudjelovanje drugih nepoznatih osoba iz vatrenog su oružja ubili najmanje 75 civila. Među ubijenima je i 11 do sada neidentificiranih osoba ekshumiranih iz masovne grobnice. Dvojica optuženika, nadređeni ostalim optuženicima, osuđeni su jer su znali za to nezakonito zatvaranje te potom ubijanje civilnog stanovništva (najmanje 75 osoba). Nisu ništa poduzeli da se tako nedopušteno postupanje spriječi, suzbije i počinitelji ubojstva kazne. Na taj su način omogućili neposredno počinjenje kaznenog djela. Time su i oni sami, radnjom nečinjenja, počinili kazneno djelo, bez obzira na to što u tome nisu neposredno sudjelovali,” piše u presudi VSRH-a.

Za Kovačevića je VSRH istaknuo kako smatra da će dodijeljena mu zatvorska kazna od 20 godina ispuniti svrhu kažnjavanja.

“Riječ je o najtežem kaznenom djelu predviđenom u tadašnjem kaznenom zakonodavstvu Republike Hrvatske. Blaža kazna ne bi ispunila svrhu kažnjavanja niti bi u dostatnoj mjeri izrazila adekvatnu društvenu osudu. Pravilno je kao olakotno cijenjena dosadašnja neosuđivanost. Otegotna je činjenica da je kazneno djelo počinjeno mahom prema starijem stanovništvu, nemoćnim i bolesnim ljudima koji nisu mogli pružiti bilo kakav otpor i koji zbog svoje dobi i zdravstvenog stanja nisu predstavljali nikakvu opasnost”, zaključio je sud.

Pritvoren 50-godišnjak osumnjičen za zlostavljanje civila na vukovarskom Sajmištu

Dana 19. ožujka, Ravnateljstvo policije je izvijestilo da je, u suradnji sa Županijskim državnim odvjetništvom u Osijeku i Sigurnosno-obavještajnom agencijom, nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja uhićen 50-godišnjak, kao pripadnik srpske paravojne postrojbe „Petrova Gora“, osumnjičen za zlostavljanje i sudjelovanje u radnjama koje su dovele do usmrćivanja sedmero civila, tada starih između 24 i 55 godina, na području naselja Sajmište u Vukovaru, 1991. godine.

“Naime, kriminalističkim istraživanjem je utvrđena sumnja da je osumnjičeni tada 20-godišnjak u sklopu skupine u Vukovaru u podrumu kuće pronašao civile te uz prijetnju vatrenim oružjem na dvorište prvo izveo žene i djecu, a potom sedam navedenih muškaraca. Muškarce su polegli licem prema tlu te ih tukli rukama, nogama i kundakom puške po cijelom tijelu. Žene i djecu su potom vratili u kuću, a muškarce uz prijetnju vatrenim oružjem vodili ulicom u smjeru grada gdje su usmrtili šest muškaraca dok je (tada) 55-godišnjak ostao ranjen. Nakon toga su se vratili po žene i djecu te ih također krenuli voditi ulicom u smjeru grada u čemu ih je spriječio nepoznati oficir srpske vojske te su ih ponovo vratili u podrum kuće, a gdje se kasnije sam vratio i ranjeni muškarac. Sljedeći dan su nepoznati pripadnici srpskih paravojnih postrojbi odveli ranjenog 55-godišnjaka te ga usmrtili. Nakon postupka reintegracije Hrvatskog Podunavlja provedena je ekshumacija i identifikacija šest osoba iz ovog događaja, dok se jedna osoba, tada 27-godišnjak, još uvijek vodi kao nestali”, priopćili su iz Ravnateljstva policije.

Protiv 50-godišnjeg osumnjičenika podignuta je kaznena prijava za počinjeno kazneno djelo „Ratni zločin protiv civilnog stanovništva“.

Podignuta optužnica protiv 54-godišnjaka zbog ratnog zločina protiv zarobljenih hrvatskih policajaca u Doljanima

Dana 22. ožujka, podignuta je optužnica protiv 54-godišnjaka kojeg se tereti da je bio dio skupine koja je činila ratni zločin protiv zarobljenih hrvatskih policajaca u mjestu Doljani kod Daruvara, 1991. godine.

“Okrivljenog 54-godišnjaka tereti se da je bio član skupine koja je četvorici zarobljenih pripadnika hrvatske policije naredila da se skinu u donje rublje i da legnu na cestu glavom okrenutom prema tlu. Potom su im, tereti ih se, žicom vezali ruke, pokušali na njihovim leđima zapaliti hrvatsku zastavu, a kada ona nije htjela gorjeti, kidali su ju na komade i tjerali ih da je jedu. Zarobljenike su, tereti ih se, udarali kundakom pušaka i čizmama po tijelu i glavi, a neki pripadnici ove skupine su pucali u zavezane zarobljenike i pritom odmah ubili dvojicu, jedan je preminuo od teške i po život opasne ozljede, a jedan je preživio i zadobio teške tjelesne ozljede“, priopćio je Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu.

Podsjetimo, u ponovljenim postupcima za isti ratni zločin u odsutnosti je 2004. g. osuđen Dobrivoj Pavković na 15 godina zatvora te 2019. g. Stojan Vujić s 12 godina zatvorske kazne.

Žrtve ovog zločina su Vitomir Polenus, Željko Hunjek, Alfons Tutić, Vladimir Zimić i Marijan Polenus koji su bili teško ozlijeđeni, dok su od zadobivenih ozljeda preminuli Srećko Manđini, Željko Bublić i Eugen Lapčić.

Nepravomoćna presuda za zločin protiv ratnih zarobljenika u Borovo Commerceu

Dana 23. ožujka, u obnovljenom postupku nepravomoćnom presudom osuđen je Milan Gojković na devet godina zatvora zbog zločina protiv ratnih zarobljenika u Borovo Commerceu, 1991. godine.

„Okrivljenik je optužen po 3 točke Optužnice.  Nepravomoćnom presudom danas je proglašen krivim za prvu i drugu točku optužbe –  pomaganje u izdvajanju civila i ratnih zarobljenika. Za svaku od dvije točke nepravomoćno je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 5 godina, te mu je izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 9 godina. Za treću točke optužnice – ubijanje ratnog zarobljenika Ivana Hižmana, pripadnika PU Varaždinske, okrivljenik je zbog nedostatka dokaza oslobođen optužbe primjenom načela „In dubio pro reo““, navodi se u presudi Županijskog suda u Osijeku.

Sud je 1996. g. Gojkovića i još dvoje okrivljenika u odsutnosti proglasio krivim za spomenuti ratni zločin, a presuda je postala pravomoćna 1997. g.. Međutim, okrivljenicima D. L. i V. T. (prvotno su osuđeni na pet godina zatvora) obustavljeni su postupci.

Djelomično ukinuta, a djelomično potvrđena presuda za zločin protiv civilnog stanovništva u selu Kablar

Dana 26. ožujka, odlukom VSRH-a Milan Carević oslobođen je optužbe da je naredio ubojstvo 83-godišnjeg civila u selu Kablar kod Karlovca 1991. godine (postupak  je vraćen na ponovno suđenje), dok je Ljuban Linti nepravomoćno osuđen na deset godina zatvora za ubojstvo Ivana Grgića.

Cjelovitu presudu možete pročitati ovdje.

Pukovnik bivše JNA oslobođen optužbe da je naređivao granatiranje Varaždina

Dana 29. ožujka, u ponovljenom postupku, nekadašnji pukovnik JNA Vladimir Davidović oslobođen je optužbe za ratni zločin protiv civila u Varaždinu, 1991. godine.

Davidovića i još dvojicu visokih časnika JNA – Berislava Popova i Vladimira Trifunovića, teretilo se da su izdavali naredbe da se iz „vojarne „Jalkovačke žrtve“ granatiraju civili, poslovni i gospodarski objekti“, navodi se u optužnici Županijskog suda u Zagrebu.

Međutim, kazneni postupci protiv Popova i Trifunovića su obustavljeni jer su u međuvremenu preminuli, dok je Davidoviću pri ponovljenom suđenju ukinuta zatvorska kazna u trajanju od 10 godina, dodijeljena mu 1993. g..

“Davidovića je optužnica teretila da je po naredbi zapovjednika vojarne ”Jelkovečke žrtve” Vlade Trifunovića izdavao naredbe temeljem kojih je iz minobacača kalibra 60 i 120 milimetara ispaljen veći broj granata po civilnim, poslovnim i gospodarskim objektima u Varaždinu čime je nastala materijalna šteta u iznosu od tadašnjih 617 milijuna dinara,” navode iz HINA-e.

Žrtve ovog ratnog zločina su usmrćena Adela Crnković te teško tjelesno ozlijeđen Zdravko Benković.

 

Autor: Žana Jukić

 

Projekt Razvoj informativne platforme „Hrvatski branitelj“ UP.02.1.1.10 sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost iznosi 1.302.730,93 HRK.

Sadržaj članka isključiva je odgovornost Udruge Priznajem.

Komentari

Najnovije