CRNE MAMBE: Doprinos društvu kroz projekte „Umjetnošću i ljepotom protiv predrasuda“ te „Zajedno u bolje sutra“

Podijeli

Crne mambe proslavilo je uspješno ratno djelovanje tijekom obrane Republike Hrvatske 90-ih godina, no njihov rad i doprinos domovini tu ne staje. Nedavno su zaključili dvogodišnji projekt „Zajedno u bolje sutra“, uz kojeg još provode i projekt „Umjetnošću i ljepotom protiv predrasuda“, a aktivni su i na Domoljubnom portalu Crne mambe od 2016. godine.

Prva pješačka bojna „Crne mambe“ ustrojena je 15. svibnja 1991., kao dio sastava Druge gardijske brigade „Grom“ Zbora narodne garde RH.

„Oko dvjesto specijalaca formiralo je Zapovjedništvo brigade i Prvu pješačku bojnu u čiji sastav ulaze četiri satnije. Zapovjednik bojne je bio Mato Obradović a njegov zamjenik Marijan Sokolić. Zapovjednici satnija su bili: Prve pješačke satnije Miodrag Demo, Druge  pješačke satnije Miho Caput, Treće pješačke satnije Ivan Šaškor i Četvrte pješače satnije Ivan Mandić“, navode Crne mambe u Povjesnici.

Tijekom Domovinskog rata „Crne mambe“ su sudjelovale na svim hrvatskim ratištima te na teritoriju Bosne i Hercegovine. Posebno su se istaknule u obrani Banovine te Bosanske Posavine i Livna u BiH. U ratu je smrtno stradalo 68 pripadnika „Crnih mambi“, ozlijeđenih je bilo 382, a troje ih se i dalje vodi pod nestalima.

Djelovanje nakon rata

U poslijeratno doba, pripadnici Prve bojne Druge gardijske brigade „Gromovi“ 2005. godine udružuju se u Udrugu ratnih veterana Domovinskog rata „Crne Mambe“ koja danas okuplja više od 300 članova. Predsjednik Udruge je Ivica Šafarić.

URVDR „Crne Mambe“ svojim djelovanjem teži promicanju vrijednosti Domovinskog rata te zaštiti i brizi ratnih veterana i njihovih obitelji na način da organiziraju razna okupljanja, surađuju s drugim udrugama, provode brojne projekte te sudjelovanjem na ključnim obljetnicama.

„Osim toga, promiče hrvatske nacionalne, povijesne, kulturne i druge vrednote te oplemenjuje moralne i etičke vrednote hrvatskog naroda kroz brojne radionice i predavanja.  Zalaže se za bavljenje tjelesnom kulturom poradi unaprjeđenja opće sposobnosti svojih članova.  Bavi se evidencijom i obradom potreba svojih članova te iznalaženjem rješenja za zdravstvene, socijalne, pravne i druge probleme članova obraćanjem nadležnim osobama i institucijama. Sudjeluje u radu državnih institucija za otkrivanje zločinaca, ratnih profitera i dezertera,“ navode iz URVDR „Crne Mambe“.

U skladu sa svojim ciljevima, Udruga „Crne Mambe“ posljednjih godina aktivno provodi dva velika projekta – „Umjetnošću i ljepotom protiv predrasuda“ i „Zajedno u bolje sutra“.

Umjetnošću i ljepotom protiv predrasuda

Ovaj projekt se provodi u suradnji s Udrugom specijalne jedinice policije „Barun“ iz Zlatara, s ciljem upoznavanja javnosti s hrvatskim braniteljicama i braniteljima koji su kao intelektualci i umjetnici krenuli u rat, te danas svojim stvaralaštvom nastoje doprinijeti kulturnom razvoju hrvatskog društva.

Posljednja izložba „Umjetnošću i ljepotom protiv predrasuda“ održana je 5. lipnja 2020. godine, u Velikom Taboru. Tom prigodom izložena su djela 25 umjetnika, a među njima su i radovi stradalih branitelja.

„Htjela bi istaknuti zbirku umjetnika Borasa koji je poginuo tijekom Domovinskog rata. On kao talent koji nikad više neće stvarati, ali je kako umjetnik ostavio vrijednost vlastitih dijela nakon smrti. Moja impresija njegovih djela, ne kritika djela nego dojam koja su ostavila na mene jesu originalnost i svježina. Njegova djela su u meni pobudila divljenje zbog jasnog osjećaja koji je umjetnik interpretirao u svojim djelima“, izjavila je Tea Švarić (Crne mambe, 06. 06. 2020.).

Neki od hrvatskih branitelja čije slike i skulpture bivaju izložene u sklopu ovog projekta su:  Damir Brčić, Robert Budor, Hamo Čavrk, Damir Facan-Grdiša, Tomislav Fazekaš, Ivan Ivoš Iči, Dalibor Jelavić, Duje Jurić, Anto Jurkić, Branko Kelčec, Bruno Kokot, Vatroslav Kuliš, Marin Marinić, Vladimir Meglić, Zoltan Novak, Davorin Radić, Zlatko Šolc, Antun Boris Švaljek, Vladimir Vrljić Ankin i Ivan Domagoj Vuco; a ovoj braniteljskoj akciji uključeni su i mladi umjetnici koji su više nego zadovoljni sa suradnjom.

„Ovo s braniteljima je ipak nešto posebno. Daje drukčiju perspektivu. Involviranjem mladih umjetnika dobivamo uvid u život branitelja. Obje strane djeluju poticajno. Mi se još bolje upoznajemo s Domovinskim ratom, počinjenim strahotama i ljudima koji su bili na ratištu kako bi oslobodili Hrvatsku, a oni dobivaju radnu terapiju. Širi karakter pruža i sam humanitarni rad svih nas te osvještavanje. Nije to samo umjetnost zbog umjetnosti. Zbiva se puno plemenitija stvar koja pruža veliku mogućnost da se djeluje na širu javnost.“. Paula Banić na ovaj projekt gleda vrlo pozitivno zbog truda koji se ulaže od strane branitelja, ali i mladih umjetnika: „Kad-tad će javnost to prepoznati. Cijela ova poruka je snažna i jaka. Uvjerena sam da ćemo doprijeti do ljudi jer radimo ono što volimo, radimo sa srcem“, izjavila je mlada akademska kiparica Paula Banić (Crne mambe, 14. 01. 2019.).

Zajedno u bolje sutra

Ovaj veliki dvogodišnji projekt, sufinanciran sredstvima Europske unije, pokrenut je s ciljem pomaganja braniteljskoj populaciji koja u mirnodobnom vremenu nailazi na razne probleme, poput socijalne isključenosti i zdravstvenih poteškoća. Voditeljica projekta je Lorena Tulić.

„Na području Zagrebačke županije i Grada Zagreba od 22. veljače 2019. Udruga „Crne Mambe“ pomaže braniteljima kroz Projekt „Zajedno u bolje sutra“. Branitelji primaju pomoć zdravstvene njege, edukativno-savjetodavnog rada njegovateljica i prijevoz zbog liječničkih pregleda i pretraga, ili zbog invalidnosti i otežanog kretanja. U svrhu pružanja usluga pomoći u kući u obavljanju svakodnevnih životnih aktivnosti hrvatskim braniteljima zaposleno je 6 osobnih pomoćnika na puno radno vrijeme. Sudionicima projekta, hrvatskim braniteljima pomažu u kućanskim poslovima, pripremi obroka, održavanju higijene i nabavci živežnih namirnica te čišćenju stambenog prostora. U Kažotićevoj 4 u Dugom Selu se omogućava informiranje o projektu i o pravima branitelja,“ izjavio je predsjednik Udruge „Crne mambe“ Šafarić.

Osim navedenog, u sklopu projekta održane su četiri provedbene radionice na temu „Prehrana“, „Pobol i smrtnost branitelja“, „Kako sačuvati zdravlje“ te „Ljudski odnosi i četiri okrugla stola“.

Radionicu „Prehrana“ održale su njegovateljice Ana Bušić i Mira Škrtić, 18. travnja 2019. g., na kojoj se govorilo o zdravoj prehrani te onoj prilagođenoj za osobe sa zdravstvenim poteškoćama, prehrambenim navikama i vrstama prehrane. Sudionici radionice dobili su konkretne savjete o zdravim navikama koje poboljšavaju kvalitetu života te planove prehrane.

Druga radionica,pod nazivom „Pobol i smrtnost branitelja“ održana je 16. svibnja 2019. g.. Predvodio ju je dr. Tonći Soža koji je iznio zabrinjavajuće podatke o smrtnosti branitelja.

„Prema statističkim podacima o samoubojstvima branitelja postoji niz faktora poput PTSP-a, socijalne slike branitelja, bračnog statusa i sličnih. Prema podacima sa sistematskih pregleda 62,4% ne puši cigarete dok 64,4% ne pije alkohol što se smatra destimulacijom, odnosno ne odgovara istini. Ubijaju se češće branitelji s nižim postotkom HRVI, oko 20%, a uzroci smrtnosti branitelja također se razlikuju od uzroka opće populacije. Branitelji češće obolijevaju od malignih bolesti, čak 40% branitelja umire od raka. Na drugom su mjestu kardiovaskularne bolesti. Kod opće populacije je obrnuto“, izjavio je tom prigodom dr. Soža.

Radionicu „Kako sačuvati zdravlje“ održala je dr. med. Ljerka Mišura, 18. srpnja 2019., na kojoj je objašnjeno kako prepoznati i reagirati u životno opasnim situacijama poput infarkta, nesvjestice, epilepsije, moždanog udara i hipoglikemije.

Zadnja radionica naziva „Ljudski odnosi“ održana je 14. studenoga 2019., a njen predavač je bio liječnik prirodne medicine, dr. Dominic Tešić.

„Dr. Tešić objasnio je kako funkcioniraju muškarci, a kako žene, što je potrebno jednima, a što drugima, kakve tipove komunikatora imamo i kako pristupiti partneru, kako mu pokazati ljubav, odnosno kako poboljšati odnose koji su u braniteljskoj populaciji često teški i poljuljani što nam dokazuju mnoge rastave brakova“, stoji na stranicama projekta.

Osim radionica, Udruga „Crne mambe“ organizirala je i četiri okrugla stola na kojima su pokrivene teme „Branitelji i alkoholizam“, „Suicid“, „Japansko rame“ i „Diskriminacija“.

Na prvom okruglom stolu „Branitelji i alkoholizam“, održanom 14. prosinca 2019. godine, raspravljalo se o razlozima zašto pojedini branitelji odolijevaju alkoholu, kako to utječe na njihovu svakodnevicu i obiteljske odnose, a i istaknuto je da alkoholizam problem cjelokupnog društva a ne samo braniteljske populacije (prema istraživanju Edukacijsko rehabilitacijski fakultet u Zagrebu o mladima u Hrvatskoj).

Okrugli stol na temu „Suicid“ održan je 26. rujna 2020. g., u karlovačkoj kongresnoj dvorani Muzeja Domovinskog rata Karlovac-Turanj. Sudionicima je prikazan film Jakova Sedlara pod nazivom „3069“ koji simbolizira brojku učinjenih samoubojstava branitelja do trenutka snimanja filma, a potom je svoju percepciju o spornoj temi dao dr.med. Bruno Škurla.

 „Mnogi su se složili s mišljenjem doktora o razlozima suicida u braniteljskoj populaciji. Svaki od njih je individualan, mnogo ih je ostalo samih, bez obitelji, a razočarala ih je država u kojoj više nisu bili heroji već „propalice“, „teret“ i „pijanci“ uz ostale pogrdne nazive za ljude koji su svoje dane mladosti proveli na ratištima i borili se za samostalnost Hrvatske,“ navodi se u objavi o okruglom stolu.

Na trećem okruglom stolu, održanom 28. siječnja 2021., dr. Dominic Tešić upoznao je sudionike s „Japanskim ramenom“ – nerazjašnjenom bolesti koja često zahvaća braniteljsku skupinu, no i druge osobe srednje dobi.

Posljednji okrugli stol naziva „Marginalizacija i diskriminacija“, održan je 12. veljače 2021. g., na Spomen-području braniteljima Domovinskog rata na Barutani u Bjelovaru.

„Gosti su se složili da je najveći problem zapravo medijske prirode. Mediji su ti koji predstavljaju sliku nekoga ili nečega, a tu sliku ljudi usade u svoj pogled prema tome. Branitelji smatraju da ih se od samih početaka diskriminira na način da se o njima govori kao da su povlaštenici ove države, ljudi koji su „na grbači“ Hrvatske, naziva ih se neradnicima, alkoholičarima, lažnim braniteljima i sličnim pogrdnim imenima“, stoji na stranicama projekta.

 

Autor: Žana Jukić

 

Projekt Razvoj informativne platforme „Hrvatski branitelj“ UP.02.1.1.10 sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost iznosi 1.302.730,93 HRK.

Sadržaj članka isključiva je odgovornost Udruge Priznajem.

Komentari

Najnovije