Ponuda Kineza, neslužbeno, dobila je najviše bodova, a najviše ih je dobiveno zbog najpovoljnije cijene. Samo eventualno i samo teoretski postoji mogućnost da natječaj bude poništen jer su sve pristigle ponude skuplje od 1,75 milijardi kuna koliko je procijenjena vrijednost radova

Odluka o izboru graditelja Pelješkog mosta bit će usvojena do 15. siječnja, potvrđeno nam je iz Hrvatskih cesta. Taj rok interno je postavljen kao cilj i utvrđen kao posljednji, što znači da više ne bi smjelo biti dodatnog kašnjenja, tim više što se okončanje ovog natječaja najavljivalo prije gotovo dva mjeseca i to od predstavnika hrvatske Vlade. Kao jedini razlog kontinuiranog odgađanja izbora graditelja u najvećoj hrvatskoj infrastrukturnoj investiciji spominje se detaljna priprema natječajne dokumentacije i budućeg ugovora s ciljem da se maksimalno smanji rizik od mogućih žalbi na rezultate natječaja, koje bi dodatno odgodile potpis ugovora i početak izgradnje.

Tri kandidata

Riječ je o doista kompleksnoj i opsežnoj dokumentaciji te se ništa ne želi prepustiti slučaju pogotovo ne nakon što je već na žalbi pala odluka o izboru tvrtke, koja će biti zadužena za nadzor gradnje Pelješkog mosta. Naime prihvaćena je žalba tvrtke »Lipov Gaj« od strane Državne komisije za kontrolu javne nabave, pa sve to dodatno odgađa ispunjavanje uvjeta za početak izgradnje mosta.

O onome drugom još intrigantnijem pitanju tko će dobiti posao gradnje Pelješkog mosta nitko ne želi dati nikakvu službenu informaciju niti na bilo koji način prejudicirati rezultate natječaja. Međutim, neslužbeno se može doznati kako će posao na kraju vjerojatno ipak dobiti Kinezi i to iz više razloga. Prvi i najvažniji jest da je njihova ponuda nakon evaluacije i pažljivog ispitivanja ipak ocijenjena kao najbolja i donosi najviše bodova. Pritom treba znati kako najveći broj bodova donosi upravo kriterij najpovoljnije cijene, a tu su Kinezi u velikoj prednosti pred ostalima. Ponude su otvorene i javno predočene još sredinom rujna prošle godine, što znači da će proces odlučivanja potrajati puna četiri mjeseca, što je maksimalni dozvoljeni rok.

Za gradnju Pelješkog mosta javila su se tri kandidata, a riječ je o zajedničkoj ponudi Astaldija i turske tvrtke vrijednoj 2,55 milijardi kuna bez PDV-a, odnosno 3,19 milijardi kuna s PDV-om, zatim o ponudi Strabaga koja iznosi 2,62 milijardi kuna bez PDV-a, odnosno 3,28 milijardi kuna s PDV-om. Treću i financijski najpovoljniju ponudu dao je kineski konzorcij China road and bridge Corporation, koja iznosi 2,08 milijardi kuna bez PDV-a, odnosno 2,6 milijardi s PDV-om. U tom su konzorciju i CCCC Higway Consultants, CCCC Second Higway Engineering i CCCC Second Harbour Engineering.

Dobre reference
Sva tri konzorcija imaju dobre reference, primjerice talijanski Astaldi već je u Hrvatskoj izvodio radove na autocesti Zagreb – Goričan, dok je njegov turski partner gradio jedan od mostova preko Bospora. Kineska je tvrtka pak izgradila neke od najduljih mostova na svijetu, primjerice most Hangzhou Bay, koji je dug 35,7 kilometara i nosi titulu najvećeg prekomorskog mosta na svijetu. Prethodno je istu poziciju najvećeg zauzimao most Donghai, čiju je gradnju ova kineska tvrtka završila 2005. godine, a dug je 32,5 kilometara. Osim toga ova kineska tvrtka trenutačno je zaposlena i na izgradnji autoceste Bar – Boljare u Crnoj Gori, koja je ukupno duga oko 169 kilometara te mosta Zemun – Borča u Srbiji, čija dužina iznosi oko 1,5 kilometara.

Prema neslužbenim informacijama kineska ponuda zadovoljava i sve druge parametre, pa stoga niti teoretski nema previše manevarskog prostora da njihova ponuda bude odbačena, točnije samo eventualno i samo teoretski postoji mogućnost da natječaj bude poništen i to zbog toga što su sve tri pristigle ponude skuplje od 1,75 milijardi kuna koliko je procijenjena vrijednost radova. Međutim, takav scenarij bi svakako imao ozbiljne posljedice za sami projekt, koji bi bio izložen velikom riziku da uopće ne bude realiziran, a svakako i tome da realizacija krene uz ogromno kašnjenje, jer bi to praktično značilo da se cijela natječajna procedura mora ponoviti.

Također bi se ispostavilo da su četiri mjeseca evaluacije ponuda u Hrvatskim cestama potrošena bez razloga, jer se u startu znalo kako su sve tri ponude bitno veće od procijenjene vrijednosti projekta. Pritom treba računati i na činjenicu da bi poništenje natječaja izazvalo ozbiljne političke potrese, a moguće je i smjene u hrvatskoj Vladi. Premijer Andrej Plenković našao bi se u nezgodnoj situaciji da mora javnosti objašnjavati zbog čega je ponovo projekt Pelješkog mosta doveden na rub propasti i to upravo od strane HDZ-ove Vlade, koje se u prošlosti nisu iskazale kad je riječ o ovom projektu, iako su ga ustrajno pripremale i najavljivale.

Nesretna povijest
Nesretna povijest Pelješkog mosta kaže kako je tadašnji predsjednik HDZ-a i premijer Ivo Sanader čak dva puta otvarao gradilište, jednom 2005., a drugi put 2007. godine. Jadranka Kosor je kao premijerka pokušala izmijeniti projekt i najavljivala kako će radovi započeti, ali ih nije stigla otvoriti, jer se kasnije pokazalo da gradnja nije ni bila moguća zato što sredstava nije bilo, niti je projekt bio realno izvediv. Nakon pompoznih svečanosti i rezanja vrpci obavljen je samo mali dio zemljanih radova, a gradnja mosta nikada nije počela i zbog toga je Hrvatska kasnije platila užasno visoku cijenu. Ugovor je raskinut 2012. godine u vrijeme Vlade Zorana Milanovića, jer tvrtke koje su bile angažirane nisu ni imale tehnologiju s kojom bi mogle graditi most. Svejedno je kod raskida ugovora plaćeno 246 milijuna kuna, iako je realizirano radova u vrijednosti od svega 71 milijuna kuna. Naplaćene su i godine čekanja strojeva i radnika na mrtvom gradilištu i to je koštalo 175 milijuna kuna, a Pelješki most se našao na novom početku. U mandatu ministra prometa Siniše Hajdaš Dončića krenulo se u izradu novog revidiranog projekta, koji je kandidiran prema europskim fondovima i na kraju je Europska unija pristala izdvojiti 357 milijuna eura i sufinancirati Pelješki most, kao najveći hrvatski projekt koji sufinancira Europska komisija.

Darko Pajić/Novi List

PRATITE NAS PUTEM APLIKACIJE ZA ANDROID!

Stavovi iznešeni u komentarima ne odražavaju stavove redakcije Portala, već su to osobni stavovi autora pojedinog komentara.

Prati nas i ne propusti ekskluzive!