fbpx
Srijeda, listopad 16, 2019

“Karmel Božjeg Milosrđa na Koločepu”

Upoznajte Karmel uoči proslave blagdana Gospe Karmelske

Novi izdanak u drevnom karmelskom vrtu – Karmel Božjeg Milosrđa na Koločepu

Prigodom blagdana Blažene Djevice Marije od Gore Karmela koja se časti kao Majka i Kraljica Karmela, upoznajemo se s karmelskom duhovnosti kroz pustinjačko – misionarsku zajednicu braće i sestara Milosrdnog Isusa i Blažene Djevice Marije od Gore Karmela koja je nastala na otoku Koločepu kraj Dubrovnika 13. svibnja 2016. godine poput nove mladice u proljeću Svete godine Milosrđa.

Uz ime Karmel često vezujemo strogu klauzuru, izoliranost od vanjskog svijeta, odricanje i pokoru. Zvuči kao jedan vrlo težak i neprivlačan način života koji je možda, rekli bi neki, bio primjereniji za 9. st. prije Krista kada je u Svetoj zemlji na Gori Karmel u tišini i povezanosti s Bogom živio i djelovao njihov duhovni otac prorok Ilija. Zar je moguće da je jedan tako, sudeći prema svjetovnim mjerilima, neatraktivan način života još uvijek zanimljiv ljudima diljem svijeta koji svoje živote posvećuju upravo u karmelskim zajednicama? Što je to tako primamljivo u Karmelu koji se odriče svjetovnog blještavila gajeći skromnost i odricanje od svih nepotrebnih materijalnih navezanosti? Sv. Terezija Avilska, naučiteljica Crkve i obnoviteljica Karmelskog reda ističe da onaj „tko ima Boga ima sve. Samo Bog je dosta.” Možemo li mi reći da je i danas u izobilju bogate tržišne ponude koja teži vlastitoj ugodnosti još uvijek samo Bog dosta? Karmelićanima koji se odlikuju posebno dubokom duhovnošću svakako jest. Oni još uvijek poput starozavjetnih Karmelićana gaje duboku povezanost s Bogom i razgovor u tišini.

Na hebrejskom Karmel znači vrt koji cvate, vrt Božji, gdje su se ljudi povlačili da bi živjeli povezanost s Bogom u tišini i sabranosti. Uz pustinjake i monahe, uglavnom istočnog obreda, koji su se u kršćansko doba zadržavali na Gori Karmel, u 12. stoljeću im se kraj „Ilijinog izvora“ pridružuju i zapadni hodočasnici kao i latinski križari. Karmel u sebi tako objedinjuje istočnu i zapadnu kršćansku duhovnu tradiciju čije Prvotno Pravilo je sastavio jeruzalemski patrijarh Albert između 1206. i 1214. godine. U 13. stoljeću karmelićani prelaze u Europu nakon što su muslimani osvojili Svetu Zemlju i Goru Karmel. Kako bi preživjeli u novom okruženju ublažuju prvotnu pustinjačku disciplinu i prilagođuju se europskom stilu redovničkog života i za vrijeme pape Inocenta IV. postaju tzv. prosjački red poput franjevaca ili dominikanaca. Godine 1452. utemeljen je i prvi Karmel za žene koje su se po Karmelskom Pravilu željele posvetiti Bogu. Ipak izvorni pustinjački duh koji je i danas prisutan nastavio je svoje djelovanje. Tako je uz Karmelski red starog opsluživanja (tzv. „obuveni“ karmelićani OCarm) iz istog korijena u 16. stoljeću nastao obnovljeni Red od sv. Terezije od Isusa (Terezija Avilska) i sv. Ivana od Križa koji teže povratku ka izvornom stilu života a kasnije su u karmelskoj tradiciji nastale i brojne druge zajednice posvećenog života.

Od tada Karmel još uvijek živi i u svom mirisnom vrtu donosi brojne plodove duhovnog života.
Ljudi i danas baš kao i za vrijeme proroka Ilije tragaju za nutarnjim mirom i tišinom, tražeći Božju prisutnost. Upravo ovo ozračje molitve i šutnje danas privlači mnoge u Karmel Božjeg Milosrđa na otok Koločep u blizini Dubrovnika. U jedinstvenoj ljepoti otoka Koločepa koja se odlikuje netaknutom prirodom lako se povući u oazu mira i tišine, sakriti se od svijeta pod okrilje karmelske duhovnosti. Mladi sve više teže ovakvom ozračju u kojem mogu duhovno rasti i povezati se s Isusom pod zaštitom Blažene Djevice Marije. Nakon nekoliko dana provedenih u Karmelu Božjeg Milosrđa mnogi odluče obući karmelski škapular kao zaštitu Majke Božje i nastojanje da se Isusa Krista nasljeduje poput Marije.

U Karmelu Božjeg Milosrđa naglasak je na unutarnjem životu molitve, iskrenom i jednostavnom odnosu s Bogom. Uz snažno življenje molitvenog i duhovnog života karizma uključuje i djelovanje izvan samostana kroz apostolat duhovnosti, vođenje hodočašća, uličnu evangelizaciju i druge vidove misionarenja. Milosni poziv na jednostavnost, duboku molitvu i radost iznutra pokreće začetnike zajednice, s. Maju Pavlu Bašić i br. Dražena Mariju Vargaševića, a istovremeno privlači i sve više mladih i ostalih znatiželjnika koje osobito dotiče izazov iskrenosti, predanja i hrabrosti. Spoj drevnog Karmela i duhovnosti Božjeg Milosrđa privlači brojne zainteresirane sudionike kroz duhovne obnove, molitvene susrete i kateheze. Karmel Božjeg Milosrđa je zajednica duboko ukorijenjena u karmelsku tradiciju kroz obnovljeni pristup karmelskom pustinjačkom duhu, a uz to ga obilježava novi naglasak na otajstvo Božjeg Milosrđa, kao i otvorenost za novu evangelizaciju koja kreativnim pristupom privlači ljude u Karmel i dublju povezanost s Bogom. Novost zajednice je i novi izražaj bratsko-sestrinskih odnosa kroz izraženije zajedništvo u molitvi, apostolatu i dijeljenju „kruha svakodnevice“. U doticaju s ovom karizmom lijepo je doživjeti kako Karmel nikako nije neka staromodna ili izblijedjela duhovnost, već iznenađuje novom svježinom i mirisom koji se s jedne strane uklapaju u bogati vrt Karmela, a s druge strane odgovaraju potrebama novog vremena.

Možda biste trebali provesti nekoliko dana u tišini i sabranosti uz duhovno vodstvo u Karmelu Božjeg Milosrđa kako biste se i sami uvjerili u posebnu duhovnu snagu koja odlikuje ovu novu zajednicu. Dođite na otok Koločep i provedite nekoliko dana u pustinji jer kako kaže sv. Ivan od Križa „Samo u šutnji duša čuje i razabire Riječ“.

Doznajte više o Karmelu Božjeg Milosrđa na https://karmelbm.wordpress.com/

Napisala: Jelena Đuraš Gleđ

Komentari

Komentari