foto HINA/ Damir SENÈAR/ ml

Bio je to intenzivan dan u kojem je kolegij europskih povjerenika raspravljao o višegodišnjem proračunu EU nakon izlaska Velike Britanije i o načinu izbora budućeg predsjednika Europske komisije nakon europskih izbora u svibnju 2019. godine – što su sve teme koje će definirati Europsku uniju do kraja 2024., baš otprilike do godine kad, prema nedavno objavljenoj strategiji za zapadni Balkan, Crna Gora i Srbija mogu postati prve sljedeće punopravne članice.

No, u tako intenzivnom danu hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je primljen na radni ručak kolegija u Europskoj komisiji, podsjetio je da njegova Vlada, iako snažno proeuropska, nema namjeru popuštati Srbiji samo zato što nešto lijepo piše u strategiji EU za zapadni Balkan.

Juncker: Treba strpljenja

Načelno, hrvatska Vlada želi gajiti dobrosusjedske odnose i pomoći svim susjedima na putu reformi i putu prema EU, rekao je Plenković, no također i dodao:

– Sa Srbijom imamo dvije razine odnosa. Jedni su aktualni i budući, a drugi su vezani za prošlost. Sve teme stavili smo na stol (tijekom Vučićeva posjeta Banskim dvorima, op.a.), našli metodologiju kako da o njima razgovaramo, uključujući i pitanja procesuiranja ratnih zločina, i pitanja zaštite manjina, i pitanja nestalih, i pitanja granica, i pitanja ratne odštete. Jesu li to ili ne elementi strategije, to nije bitno, to je nešto što Hrvatska rješava jer smatra da se treba riješiti. Samo istinom, zaključenjem tih procesa koji su još uvijek s nama jer nisu do kraja zaključeni, možemo ići i prema pomirbi i prema suradnji i prema zajedničkom suživotu u okviru EU – rekao je premijer Plenković odgovarajući na pitanja novinara na zajedničkoj press konferenciji s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom i europskim povjerenikom iz Hrvatske, Nevenom Mimicom, prenosi večernji list

Na izravno pitanje kako komentira posjet predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Hrvatskoj i, posebno, vidi li otvaranje teme ratne odštete, koju je Vučiću uspio nametnuti Plenković, kao kompatibilno Komisijinoj strategiji koja poziva na jačanje dobrosusjedskih odnosa, Juncker je odgovorio:

– Bio je to zanimljiv posjet. Bit ću u regiji krajem veljače i početkom ožujka, pa ću tada o tome raspravljati. Općenito govoreći, sklon sam tome da države u regiji jačaju svoje odnose – rekao je Luksemburžanin na čelu Europske komisije, a poslije se prisjetio još nečeg: – U Europi uvijek trebamo imati i strpljenja. Posljedice rata, financijske i druge, između Njemačke i Luksemburga zahtijevale su razdoblje od 45 godina da bi bile riješene. To je bio jedan bolan proces i to je uvijek težak proces – napomenuo je Juncker, ponovivši još jednom da države zapadnog Balkana koje žele ući u EU moraju prije pristupanja riješiti sva bilateralna granična pitanja.

Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/vijesti/juncker-jean-claude-andrej-plenkovic-1226376 – www.vecernji.hr

Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/vijesti/juncker-jean-claude-andrej-plenkovic-1226376 – www.vecernji.hr

Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/vijesti/juncker-jean-claude-andrej-plenkovic-1226376 – www.vecernji.hr

Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/vijesti/juncker-jean-claude-andrej-plenkovic-1226376 – www.vecernji.hr

Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/vijesti/juncker-jean-claude-andrej-plenkovic-1226376 – www.vecernji.hr

Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/vijesti/juncker-jean-claude-andrej-plenkovic-1226376 – www.vecernji.hr

Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/vijesti/juncker-jean-claude-andrej-plenkovic-1226376 – www.vecernji.hr

KOmentari

Prati nas i ne propusti ekskluzive!