‘Lex šerif’ polučio rezultate: prijevremeni izbori u općini Muć

"Ovakva, više nego pozitivna situacija, rezultat je početka primjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koji je Hrvatski sabor donio 8. prosinca 2017., a stupio je na snagu 13. prosinca 2017.", ocijenio je Kuščević.

Zagreb, 07.09.2017 - Ministar uprave Lovro Kušèeviæ održao je konferenciju za medije u Banskim dvorima. foto HINA/ Denis CERIÆ /dc

Ministar uprave Lovro Kuščević izjavio je kako je takozvani “lex šerif”, postigao izvrsne rezultate, jer su 574 grada i općine od njih 576 donijela proračune za 2018., te će se prijevremeni izbori ove godine održati samo u Općini Muć, dok su u proteklom mandatu, prije donošenja tog zakona, bez proračuna ostala 52 grada i općine u kojima su zbog toga održani prijevremeni izbori.

“Podatak o tome da nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi proračun za 2018. nije donesen samo u jednoj jedinici lokalne samouprave sam za sebe dovoljno govori o kvaliteti novih zakonskih rješenja. Za razliku od prijašnjih godina kada su zbog nedonošenja proračuna slijedili prijevremeni izbori i za predstavničko i za izvršno tijelo, a sama jedinica se do uspostave novoizabranih tijela i donošenja proračuna nalazila u posebnoj situaciji u kojoj je njezino uredno funkcioniranje bilo krajnje otežano, ove godine bez proračuna imamo samo jednu jedinicu u kojoj će uslijediti izbori samo za predstavničko tijelo”, istaknuo je za Hinu ministar Kuščević.

“Stoga možemo zaključiti da prvi pokazatelji primjene novih rješenja iz tog Zakona svakako predstavljaju poboljšanje u odnosu na ranije važeća rješenja te idu u prilog njegova donošenja”, poručio je.

Iz podataka dostavljenih Ministarstvu proizlazi da je od ukupno 576 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, njih 574 donijelo proračun za 2018. Jedna jedinica – Grad Gospić, donijela je odluku o privremenom financiranju, a u jednoj jedinici, Općini Muć, nije donesen ni proračun ni odluka o privremenom financiranju.

Gospiću, gdje je donesena odluka o privremenom financiranju, predstoji donošenje proračuna za 2018. do isteka roka privremenog financiranja, odnosno najkasnije do 31. ožujka ove godine.

“Ovakva, više nego pozitivna situacija, rezultat je početka primjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koji je Hrvatski sabor donio 8. prosinca 2017., a stupio je na snagu 13. prosinca 2017.”, ocijenio je Kuščević.

Naglasio je kako su se ranije važeća zakonska rješenja na određeni način pokazala kao zapreka za bolje i učinkovitije funkcioniranje tijela jedinica lokalne i područne samouprave, a ključan problem bio je nesuradnja predstavničkog i izvršnog tijela koja je bila najvidljivija u postupku donošenja proračuna.

“Povećan broj prijevremenih izbora zbog nedonošenja proračuna ukazao je na potrebu za revidiranjem odnosa predstavničkog i izvršnog tijela u postupku donošenja proračuna. Naime, prema tada važećem Zakonu u slučaju nedonošenja proračuna i odluke o privremenom financiranju, istovremeno se raspuštalo predstavničko i razrješavalo izvršno tijelo”, objasnio je ministar.

Stoga je, kaže, izmijenjenim Zakonom sada jasno podijeljena odgovornost između predstavničkog i izvršnog tijela u postupku donošenju proračuna jer ako općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ne predloži proračun, odnosno ako ga povuče, on će biti razriješen, dok će predstavničko tijelo nastaviti s radom. A u slučaju kada je općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan predložio proračun, a predstavničko tijelo ga ne donese, tada će predstavničko tijelo biti raspušteno, a izvršno tijelo će nastaviti s obavljanjem dužnosti.

Prije donošenja izmjena Zakona, od 2013. do 2017., proračun nije bio donesen u 52 općine i grada

“U odnosu na ranije godine kada je prema tada važećem zakonskom rješenju istovremeno bilo raspušteno predstavničko i razriješeno izvršno tijelo u ukupno 52 slučaja iz razloga što proračun nije bio donesen, sada je sasvim jasno da su nova zakonska rješenja znatno doprinijela boljoj suradnji predstavničkog i izvršnog tijela prilikom donošenja temeljnog financijskog akta svake jedinice”, ustvrdio je Kuščević.

Istaknuo je kako u mandatu od 2013. do 2017. proračun za 2014. nije bio donesen u osam jedinica, za 2015. u 19 jedinica, za 2016. u 11 te za 2017. u 14 jedinica.

“Možda se statistički ne radi o velikom broju jedinica – u prosjeku to je nešto više od njih 10 na godinu, međutim, svaka se duže vrijeme našla u posebnoj situaciji zbog nepostojanja izabranih tijela te posljedično nemogućnosti realiziranja konkretnih projekata i rješavanja suštinskih pitanja”, istaknuo je ministar.

Rekao je da su u svim tim jedinicama proračuni doneseni naknadno, već u tijeku proračunske godine, tako da je vrijeme izvršavanja tih proračuna bilo znatno kraće od godine dana. A kako je 2017. bila godina redovnih lokalnih izbora, u toj godini nisu održavani prijevremeni izbori nakon istovremenog raspuštanja predstavničkog i razrješenja izvršnog tijela, pa je jasno koliko je vremena bilo izgubljeno u svim tim jedinicama u kojima proračun za 2017. nije bio donesen, nerijetko i čitava godina.

Kuščević ukazuje i na vrijednosti proračuna donesenih nakon uspostave novoizabranih tijela koja je uslijedila po istovremenom raspuštanju predstavničkog i razrješenju izvršnog tijela. Sveukupna vrijednost tih 52 proračuna u razdoblju od 2013. do 2017. iznosila je više od 3 milijarde kuna.

“U navedenim iznosima zasigurno je velik dio sredstava bio namijenjen značajnim projektima te kapitalnim i drugim ulaganjima, no pitanje je koliko je od toga u pripadajućoj proračunskoj godini bilo i realizirano s obzirom na prijevremene izbore koji su oduzeli i vrijeme i znatan dio proračunskih sredstava”, rekao je ministar Kuščević.

Piše: Marina Bujan


Stavovi iznešeni u komentarima ne odražavaju stavove redakcije Portala, već su to osobni stavovi autora pojedinog komentara.