Hrvatski teolozi: Božićni sajmovi bacaju u sjenu bit Božića

"Tišinu do jaslica trebamo organizirati sami"

Teolozi Frano Prcela i Peter Kuzmič ne dvoje da sve glasniji “sajamski advent” ometa put do “vjerskog adventa”, ali ne krive za to trgovce i gospodarstvenike nego upućuju na odgovornost svakog vjernika za njegovo djelovanje.

Godinama tijekom prosinca javnost zaokupljaju vijesti o velikim uspjesima adventskih sajmova, koje su treću godinu zaredom u Zagrebu potkrijepljene argumentima o “najadvent” destinaciji u Europi. Pored Zagreba, u regionalnim središtima i manjim centrima na sajmovima se okupljaju rijeke posjetitelja.

Zagreb je tako iza sebe još jednom ostavio više od 20 destinacija, među kojima su Beč, Budimpešta i Strasbourg. Iza Zagreba i među prvih pet u Europi našli su se gradovi: Colmar, Beč, Budimpešta i Strasbourg, javio je jedan dnevnik.

Također, tisak je na kraju prosinca sumirao da su 2016. godine, prema procjenama, turisti za vrijeme adventa u Zagrebu potrošili više od 400 milijuna kuna, te da bi 2017. to moglo biti i više. Hoteli su puni, privatni smještaj također, prije svega zagrebački stanovi koji su pretvoreni u apartmane. Rijeke ljudi svakodnevno dolaze u grad, koristeći i Bandićev poklon da je javni prijevoz vikendima besplatan, ističke jedan tjednik.

“Tišinu do jaslica trebamo organizirati sami”

Dominikanac Frano Prcela, koji je obnašao više službi u Katoličkoj crkvi, među ostalim bio je provincijal Hrvatske dominikanske provincije te je predsjedao Odborom za medije Hrvatske biskupske konferencije i Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara, na pitanje koliko adventski sajmovi doprinose samoj vjerskoj i duhovnoj pripremi za Božić, odgovara:

“Čovjek je biće komunikacije, zajedničarenja, gesta i simbola. Svaki svoj sadržaj, pa tako i svako slavlje nužno mu je pretočiti ne samo u riječi, nego i u geste. Shodno tome sekularni svijet je prepoznao u mnogom vjerskom slavlju također i trenutak za svoje popratne ponude – tako je i s adventskim sajmovima. I moram iskreno priznati da meni to osobno ništa osobito ne smeta. Naprotiv. npr. za razliku od drugih srednjoeuropskih zemalja, Katolička crkva u Hrvatskoj je uspjela, posebice s misama zornicama, pridobiti velik broj svojih vjernika da svakodnevno u ranim jutarnjim satima svoje dane u vrijeme došašća započinju upravo s euharistijskim zajedničarenjem, pjesmom i jutarnjim druženjem.”

Teolog Evanđeoske pentekostne crkve u Republici Hrvatskoj i rektor Evanđeoskog teološkog fakulteta u Osijeku Peter Kuzmič kaže da je Božić prekrasan obiteljski blagdan koji ipak treba ponajprije shvatiti, a zatim i slaviti kao Božji dolazak među ljude, kao Isusov rođendan. Božić je središte ljudske povijesti jer se radi o događaju koji povijest dijeli na onu ‘prije Krista’ i ‘poslije Krista’. Rođenjem najutjecajnije osobe svih vremena počinje naša ‘nova era’. Kao uvod u središnji blagdan advent bi trebao biti vrijeme duhovne priprave za Božić. Nekada se u adventu molilo i postilo i s duhovnom anticipacijom radosno očekivalo betlehemsko rođenje, kaže Kuzmič.

Dakle, došašće je vrijeme ne samo iščekivanja, nego i dani ispunjeni emocijama. Stoga su itekako spojivi s jedne strane bogati adventski sajmovi te s druge strane traženje svoga mjesta kod betlehemskih jaslica. Do sadržaja adventa i do misterija Božića možemo stići jedino ciljanim trudom – ne samo onim intelektualnim. A tišinu, kao pretpostavku za taj hod, doslovce nam je organizirati – a najmanja prepreka su joj adventski sajmovi. Mi smo sebi najveći izazov da bi stigli kako do nas pa tako i do sadržaja Božića, smatra Prcela.

Kuzmič upozorava da su u međuvremenu silnice kapitalizma prevladale i u velikoj mjeri prikrile duhovnu poruku Božica. Izuzetno kreativno-produktivna ‘božićna industrija’ i propaganda uz pratnju trgovačke revnosti i potrošačke naivnosti su božićne blagdane pretvorile u poseban festival na kalendaru potrošačkih ludosti. Naglasak je s nutarnje samozatajne prebačen na vanjsku slavljeničku pripremu bez asocijacije i nasuprot duhovnom značenju očekivanog (advent) Božića, ističe Kuzmič.

Opasnosti da se Božić sasvim obezboži

Govoreći o budućem razvoju događaja i može li se komercijalna pojava poput sajma uklopiti u okvire primjerene vjeri, Prcela odgovara:

“Ne možemo, a čini mi se, i ne trebamo pomiriti, kako kažete ta dva Božića. Riječ je o različitim ulogama. Tržišna ekonomija razmišlja logikom potražnje i ponude. Crkva pak neprestance upozorava da se u toj ‘utakmici’ ne izgubi iz vida primarni sadržaj – u ovom slučaju onaj Božića. Stoga je Crkvi još kreativnije pristupiti tom fenomenu. Kroz stoljeća je Crkva stajala pred tim i sličnim izazovima: što je crkveno odnosno vjersko slavlje bilo veće to raskošniji je bio i popratni sadržaj, ako hoćete – kako mi u Dalmaciji kažemo – dernek”.

Nemam ništa protiv komercijalnog efekta i turističke atrakcije adventa. Takva slavlja će se nastaviti i u budućnosti s rastućim trendom desakralizacije adventa. No trebamo biti svjesni da je time i Božić ozbiljno ugrožen i u opasnosti da se ga sasvim obezboži, upozorava Kuzmič.

Promatrati adventske i slične sajmove samo kroz moralne naočale i iz zabrinutosti za tuđu vjeru, polučit ćemo – barem mi se tako čini – samo suprotan učinak. Stoga, malo više kreativnosti pa i više rada oko samih vjerskih sadržaja i tema pridobit ćemo sugovornike, suputnike te u konačnici i svjedoke u vjeri. A takvima nikakvi, pa ne znam kako bučni i blještavilom ispunjeni sajmovi, neće poljuljati njihovu vjeru ili „ukrasti“ im njihov sadržaj u vjeri – pa ni Božića, zaključuje Prcela.


Stavovi iznešeni u komentarima ne odražavaju stavove redakcije Portala, već su to osobni stavovi autora pojedinog komentara.